http://otok-cres.info/cres/hrvatska/ en robby.losinj@gmail.com Copyright 2011 2011-01-23T12:00:12+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/maskare-preuzimaju-cres-u-nedjelju/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/maskare-preuzimaju-cres-u-nedjelju/#When:12:00:12Z CRES  U Cresu maškare  u nedjelju, preuzimaju grad, kada će  originalno i prigodno, kako to Karnevalska udruga »Vežgani« uvijek radi, na Trgu Frane Petrića otvoriti ovogodišnja maškarana događanja.   Otvorenje počinje u 11.15 sati, predajom ključeva i preuzimanjem vlasti. Maškarane zabave bit će u restoranu Caruso, prvi ples je 29. siječnja,  a drugi uz lutriju 12. veljače, dok je posljednji maškarani tanec, na posljednji dan Karnevala 8. ožujka, kada će se po običaju u jutarnjim satima plakati Pust, a u 15 sati na središnjem gradskom trgu sudit će se krivcu. U organizaciji Mićih Vežganih, dječja reduta za vrtićki uzrast,  prvašiće i drugašiće, bit će 6. veljače, a za one starije klince reduta i karaoke, na programu su 12. veljače.   Cresani će kao i uvijek do sada u velikom broju na Riječki karneval. Tema skupne maske, za koju se prijavilo 170 karnevalista, je Ovčarski  tanac, a i ove godine kostime i koreografiju potpisuje dizajnerica Vesna Jakić, članica Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Maska će objediniti suvremeno i tradicionalno, pa će se osim uz  meh tancati i uz tehno ritmove, najavljuje dizajnerica Jakić, te poziva  građane da se uključe u sva karnevalska događanja u Cresu. Budući da  udruga planira izraditi arhivu fotografija s dosadašnjih karnevalskih  događanja pozivaju se građani da dostave fotografije, koje će im nakon  skeniranja biti vraćene. Zabava 2011-01-23T12:00:12+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/divlje-svinje-zagospodarile-cresom/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/divlje-svinje-zagospodarile-cresom/#When:17:43:27Z CRES/LOŠINJ  Na cresko-lošinjskom otočju, od njegovog najsjevernijeg dijela Tramuntane, pa sve do najjužnijih dijelova Lošinja, sa zebnjom i crnim slutnjama dočekuje se vrijeme janjenja, budući da su se  divlje svinje raširile i praktično okupirale cijelo otočje. Naime, nakon  nebrige i neodržavanja lovišta na Tramuntani, ustanovljenog polovicom osamdesetih, kada su na otok dovezeni jeleni lopatari i divlje svinje za potrebe lovnog turizma, ova alohtona divljač napustila je gater i  krenula u pohod otokom. Kako bi preživjela u uvjetima koji ne odgovaraju njenom prirodnom staništu, divlja svinja je promijenila prehrambene navike i krenula s napadima na tek ojanjene janjce. Problem je  krenuo polovicom devedesetih na sjevernom dijelu Cresa, ali se posljednjih nekoliko godina raširio cijelim otočjem, iako je od 2005. na snazi  odluka o izlovu alohtone divljači na otocima, a odstrel je dozvoljen tijekom cijele godine. Unatoč tome divlje svinje i jeleni lopatari  su sveprisutni, a osim što su razrovali cijelo otočje, što ruše gromače, čine  štetu poljoprivredi i ovčarstvu, divlje svinje su pred naseljima, a prošle  godine turisti su unezvjereni prijavljivali da su vidjeli divlje svinje praktično pred lošinjskih hotelima u srcu turističkih zona Čikat i Sunčana  uvala.  Jalova borba Kako dinamika izlova ni približno ne daje željene rezultate te su štete  na janjcima goleme, mnogi ovčari odustali su od ove tradicijske djelatnosti, jer više ne nalaze snage za borbu s divljim svinjama, političarima  i birokracijom koja ih uvjerava da se čini sve sukladno zakonu.  Nakon sjevernog dijela Cresa, gdje je ovčarstvo prvo stradalo, problemi su sada u doslovno svakom dijelu otočja, a Zora i Stjepan Erslan koji  ovce drže na južnom dijelu Cresa, područje Plat-Srem-Verin, kažu da je  stanje katastrofalno: – Uvijek smo ovce u ovo doba godine selili prema  moru, ali ove godine ne znamo gdje ćemo s njima, držimo ih bliže kući,  ali bojimo se da ni to neće pomoći jer su divlje svinje posvuda. Uvijek  dio janjaca ugine, to je prirodno, ali ovo što se događa posljednjih nekoliko godina je strašno, ovčarstvo se više nego prepolovilo. Prije je u  ovo doba godine podno Plata bilo i do petsto ovaca, sada ih nema ni  dvjesto, ogorčeno komentira Stjepan Erslan i kaže: – Napišite sve najgore o ljudima koji su uopće donijeli odluku da se  divlje prasce i jelene donese na otok, pa sve najgore o onima koji se nisu brinuli o lovištu, ali i o svima koji sada ne rade sve kako bi se divljač  izlovila. Svi su oni krivi što ovčarstvo tu umire – zaključuje Erslan.  Tragovi posvuda  Valentin Mikičić, predsjednik Mjesnog odbora Beli, kaže kako šteta  za sada nema jer ovce još nisu počele janjiti, da su lovci na terenu, ali  da se i tragovi divljih svinja nalaze svakodnevno i posvuda te da će šteta biti dokle god se ta nezavičajna divljač ne izlovi. Predsjednik Udruge ovčara Cresa i Lošinja »Lesa«, veterinar Dubravko Devčić, kaže kako je stanje gore nego što je bilo, divljač se nešto odstreljuje, ali ni približno koliko bi trebalo s obzirom na njen broj na terenu, kaže Devčić. Inače, krajem travnja prošle godine bila je održana izvanredna tematska sjednica Gradskog vijeća Malog Lošinja na kojoj su bili predstavnici državnih institucija, PGŽ-a, Grada Cresa, doneseni su i zaključci, osnovano povjerenstvo za praćenje izlova, mnogo toga je bilo  zaključeno, samo da konačni zaključak ne bude da su divlje svinje gospodari otoka. Gradske 2011-01-12T17:43:27+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/skolstvo-odoljelo-recesiji/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/skolstvo-odoljelo-recesiji/#When:20:12:48Z Nakon što su krajem godine završeni građevinski radovi na dogradnji OŠ Frane Petrić u Cresu, do kraja mjeseca bit će raspisan natječaj za opremanje novih prostora. Podsjetimo, krajem svibnja prošle godine počeli su građevinski radovi kojima je postojeća zgrada osnovne škole proširena za gotovo četiristo metara četvornih, u kojima će biti smještena područna odjeljenja opće gimnazije Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj, knjižnica i informatički kabinet za potrebe srednje i osnovne škole, kao i zbornica za djelatnike srednje škole, čime će se značajno unaprijediti uvjeti rada i pedagoški standard creskih osnovaca i srednjoškolaca te njihovih nastavnika.     Vrijednost investicije je 4,6 milijuna kuna, sredstva je u proračunu za prošlu godinu osigurala Primorsko-goranska županija, a u njenom je proračunu za ovu godinu 400 tisuća kuna osigurano za opremanje.     Preduvjet preseljenja u novoizgrađene prostore, točnije tehničkog pregleda i uporabne dozvole, jest uređenje okoliša, odnosno parkirališta, i postavljanje javne rasvjete, doznajemo od Stjepana Marušića iz Primorsko-goranske županije, koji ističe da će uskoro biti raspisan natječaj za izvođača tog dijela radova. Procjenjuje se da će njihova vrijednost biti oko 400 tisuća kuna, a dovršetak bi mogao biti u travnju ili svibnju.     Otvaranju novoizgrađenog dijela zgrade posebno se raduju creski gimnazijalci. Naime, četiri razreda opće gimnazije i njihovi profesori u Osnovnoj školi imaju »podstanarski status«, pa iako je suživot »velikih i malih« svih proteklih godina bio uspješan, gimnazijalci se raduju »autonomiji« koju će imati u novoizgrađenom dijelu zgrade. Osim učenika, zadovoljni su i njihovi profesori jer će ubuduće imati svoje kabinete, više mogućnosti za korištenje suvremenih tehnologija u nastavi, dobit će i svoju zbornicu. Voditeljica creskog područnog odjeljenja Srednje škole Ambroza Haračića prof. Melita Chiole, kaže kako se nada da će ovogodišnjim maturantima kraj srednjoškolskog obrazovanja biti okrunjen završnicom u novim prostorima po mjeri gimnazijalaca, što je bila velika želja svih prethodnih generacija:     – Već trideset i dvije godine radim u Srednjoj školi i nekada je prostor osiguran za nas u zgradi Osnovne škole zadovoljavao naše potrebe, ali s vremenom su se standardi i okolnosti mijenjali, umjesto dva razreda srednje škole, imamo četiri, potrebe su se povećavale, a mi sve te godine pokušavali iznaći trajno rješenje. Stoga smo se jako obradovali kada se sve dobro poklopilo u ovom projektu koji se privodi kraju na radost učenika i nas djelatnika škole, zaključila je prof. Chiole. Gradske 2011-01-11T20:12:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/sovinisticki-grafiti-na-cresu/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/sovinisticki-grafiti-na-cresu/#When:13:30:03Z Za razliku od drugih sredina u Hrvatskoj gdje su se u prvoj polovici devedesetih s mnogih mjesta slale šovinstičke i nacionalističke poruke, Cres i Lošinj su bili pošteđeni toga. Stoga iznenađuje da se pojavljuju sada, a još više da se na to ne reagira i da ova ružna poruka mržnje i nesnošljivosti nije prefarbana. Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Boško Rilak iz Malog Lošinja kaže kako vjeruje da to nije napisao nitko od otočana, već netko tko ne razumije i tko se ne uklapa u duh multikulturalnosti kakav oduvijek karakterizira cresko-lošinjsko otočje. Kultura 2011-01-10T13:30:03+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/druzenje-60-godisnjaka-u-ritmu-mladosti/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/druzenje-60-godisnjaka-u-ritmu-mladosti/#When:07:58:40Z Nakon svete mise u Župnoj crkvi te posjeta creskom groblju i počasti preminulim kolegama, druženje su nastavili u restoranu »Trs« u Krčini, gdje su do punog izražaja došle generacijske prednosti, pa su oživljena sjećanja na događaje od prije nekoliko desetljeća, plesalo se i pjevalo u ritmu mladosti, koja na najljepši mogući način oživi upravo kroz ovakva druženja. »Glasnogovornica« generacije Marija Fučić, kaže kako ovakva druženja okupe i iseljene otočane, ali i dodatno povežu one koji su na otoku, a ove godine su pozvali i ljude rođene 1950. godine koji na otoku duže vrijeme žive i rade. Generacijskom slavlju prisustvovali su: Nelo Bakija, Goran Bobić, Marija Ferlora-Sušić, Ljubomir Fornarić, Anton Keršić, Vladimir Lužina, Darko Orbanić, Ivanka Purić-Saganić, Bruno Sušić, Marija Toić-Fučić, Martin Toić, Roko Tomaš, Franica Mužić-Muškardin, Marija Žužić-Jurković, Ana Damijanjević-Štefanić, Božica Mlacović-Matković, Aleks Grašo, Jelica Novaković-Peica, Jasminka Čus-Rukonić, Sonja Bogdanić-Fatutta koja živi u Trstu, Marko Buničić živi u New Yorku, Laura Lupetina-Kiršić i Ksenija Radulović-Baldo, u Rijeci, Tarcizio Mužić u Malom Lošinju, Zorica Paulić-Kučić i Mariela Saganić žive u Martinšćici, a sestre blizanke Livia Kamalić-Brusić i Lidia Kamalić-Mršić na Krku. (I. C. M.) Gradske 2010-08-02T07:58:40+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/ljetni-karneval/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/ljetni-karneval/#When:10:14:57Z LJETNI KARNEVAL U CRESU, u organizaciji K.G. Vežgani, održat će se u subotu, 17.07. s početkom u 21 sat. Luda karnevalska povorka koju će činiti 400 maškara u 20 karnevalskih grupa, kretat će se već poznatom rutom sa završetkom na Trgu Cons, gdje će se upriličiti ugostiteljska ponuda koja će za sudionike povorke bit besplatna. Za zabavu će biti zadužena grupa Maximum, a posebni gosti karnevala su članovi karnevalske grupe Grupo maschere servolane lalo, koje će pratiti i njihova limena glazba. Dolazak na karneval su najavile karnevalske grupe: Zamet, Draške maškare, Ni vrit ni mimo, Amici, Trsačke maškare, Lako ćemo, Pašac, Bria, Ćiketi, morskim putem stići će maškare iz Kostrene i Kraljevice, kao i brojne istrijanske maškare koje dolaze iz Pule, Valture i Rapca. Domaćini će se predstaviti maskom ''Creski škuri'', a da priča bude kompletna, svoj su dolazak potvrdili i Meštar Toni sa svojom kraljicom. U Ljetni karneval će se uključiti i brojni turisti predvođeni animatorima pa je za vjerovati da će i sudionici i publika uživati u još jednom veselom i nezaboravnom Ljetnom karnevalu u Cresu. Gradske 2010-07-15T10:14:57+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/4.-izlozba-creske-ovce/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/4.-izlozba-creske-ovce/#When:10:10:59Z 18,00...Otvaranje izložbe ovaca za posjetitelje 19,00...Svečano otvaranje izložbe 20,00...Razgledavanje i degustacija ovčijeg sira s Cresko – lošinjskog arhipelaga 20,30...Natjecanje u striži ovaca 21,00...Dodjela priznanja izlagačima, kulturno zabavni program. Za goste će se pripremiti i razne delicije od širom svijeta poznate creske janjetine koje će se prodavati po izuzetno povoljnim cijenama, a goste će zabavljati harmonikaši sa Cresa i Lošinja. Gradske 2010-07-15T10:10:59+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/dani-frane-petrica/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/dani-frane-petrica/#When:18:00:38Z   U organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i Grada Cresa održava se znanstveno-kulturna manifestacija "Dani Frane Petrića". Ove godine tema simpozija će biti "Pitanja indetiteta".Dođite i pogledajte zasigurno će biti jako zanimljivo. Kultura 2010-09-06T18:00:38+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/u-pomoc-priskace-i-umirovljeni-lijecnik/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/u-pomoc-priskace-i-umirovljeni-lijecnik/#When:20:49:47Z CRES/LOŠINJ Na cresko lošinjskom otočju tijekom turističke sezone broj ljudi se višestruko poveća, a u cjelokupnoj turističkoj slici, jedan od važnih segmenata je zdravstvena sigurnost gostiju. Stoga je od velike važnosti rad turističkih ambulanti, koje na otoku nije lako organizirati, budući da su liječnici kronično deficitaran kadar, a za rad na otocima ih je dodatno teško motivirati i osigurati. No, unatoč otegotnim okolnostima i ove godine turističke ambulante rade u Malom Lošinju, Nerezinama, Cresu i Martinšćici, s tim da će liječnici lošinjske ispostave Županijskog doma zdravlja ove sezone raditi pojačano. Naime, za rad u ambulanti u Nerezinama nije se uspjelo osigurati liječnika, pa će se u toj ambulanti izmjenjivati liječnici lošinjskog Doma zdravlja, koji će uz redovan rad u Malom Lošinju, dodatno službu obavljati u desetak kilometara udaljenim Nerezinama, gdje turistička ambulnata, kao i u ostalim mjestima radi dvokratno. Inače, turističku ambulantu u Malom Lošinju i ove godine, treću godinu za redom, vodi prof. dr. sc. Zlatko Dembić, redovni profesor na fakultetu u Oslu, koji sjever u sezoni zamjeni toplim lošinjskim otočjem, a posebno ga veseli što, nakon predavanja, zananstvenog rada i rada sa studentima, tijekom turističke sezone ima priliku konkretno struku raditi s pacijentima. Uz to, kako nam je to jednom već istaknuo dr.sc. Dembić, ovo je prigoda da se i oduži svojoj zemlji, gdje se besplatno školovao i studirao. Liječnik u mirovini, dr. Drago Maloševac, iz Zagreba, već četvrtu godinu vodi turističku ambulantu. Nakon Nerezina, Martinšćice, ove sezone, drugu godinu za redom, radi u Cresu. Ove sezone o zdravstvenoj sigurnosti u Martinšćici brigu vodi kirurg, dr. med. Đula Rušinović Sunara iz Splita, javnosti poznata u borbi za prava pacijenata. Ira CUPAĆ MARKOVIĆ Gradske 2010-07-13T20:49:47+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kratice-koje-ivot-znae-u-svakodnevnom-ivotu-ili-surfanju-webom/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kratice-koje-ivot-znae-u-svakodnevnom-ivotu-ili-surfanju-webom/#When:14:21:17Z Kratice koje smo prikupili: • HTTP - Hypertext Transfer Protocol• Hz - Hertz• IAB - Internet Activities Board• IANA - Internet Assigned Numbers Authority• ICMP - Internet Control Message Protocol• IDN - Integrated Digital Network• IDP - Initial Domain Part• IDRP - Inter-Domain Routing Protocol• IDSL - ISDN Digital Subscriber Line• PID - Protocol IDentifier• PING - Packet INternet Groper• PLCP - Physical Layer Convergence Protocol• PMP - Point to Multipoint• POPS - Points of Presence• POTS - Plain Old Telephone Service• PPP - Point-to-Point Protocol• PRI - Primary Rate Interface• PSTN - Public Switched Telephone Network• PTT - Post, Telephone, and Telegraph• PVCC - Permanent Virtual Channel Connec-tion• PVPC - Permanent Virtual Path Connection• Q-Factor - Quality for JPEG• RF - Radio Frequency• RGB - Red-Green-Blue• RIP - Routing Information Protocol• RMON - Remote Monitoring • SA - Source Address• SAP - Service Access Point• SCP - System control Processor• SCSI - Small Computer Systems Interface• SDH - Synchronous Digital Hierarchy• SDLC - Synchronous Data Link Control • SDU - Service Data Unit• SFD - Start of Frame Delimiter• SLIP - Serial Line IP• SMDS - Switched Multimegabit Data Service• SMTP - Simple Mail transfer Protocol• SNA - Systems Network Architecture • SNMP - Simple Network Management Proto-col• SONET - Synchronous Optical Network• SS - Switching System• Tbps - Terabits per second• TCP - Transmission Control Protocol• TCP/IP - Transmission Control Proto-col/Internet Protocol• TFTP - Trivial File Transfer Protocol• TLD - Top-Level Domain• TM - Traffic Management• UART - Universal Asynchronous Re-ceiver/Transmitter• UNI - User-to-Network Interface• UPS - Uninterruptable Power Supply• UTP - Unshielded Twisted Pair• VCC - Virtual Channel Connection• VDT - Video Display Terminal• VIC - Video Conferencing• VLAN - Virtual LAN • VoIP - Voice over IP• VPN - Virtual Private Network• VTOA - Voice and Telephony over ATM• WAN - Wide Area Network• WipLL - Wireless Internet Protocol Local Loop• WWW - World Wide Web • PAP - Password Authentication Protocol• PCM - Pulse Code Modulation• PCN - Personal Communications Network• PD - Propagation Delay• ACK - Acknowledgement• ADSL - Asymetric Digital Subscriber Line• ANSI - American National Standards Institute• ARP - Address Resolution Protocol• ARPANET - Advanced Research Projects Agency Network• ASCII - American Standard Code for Informa-tion Interchange• ATM - Asynchronous Transfer Mode• ATMARP - ATM Address Resolution Protocol• AUI - Attachment Unit Interface• BER - Basic Encoding Rules (ASN.1)• BGP - Border Gateway Protocol• BIP - Bit Interleaved Parity• B-ISDN - Broadband Integrated Services Digi-tal Network• BOM - Begining of Message• BPDU - Bridge Protocol Data Unit• bps - bits per second• BRI - Basic Rate Interface• BSS - Broadband Switching System• CAC - Connection Admission Control• CCS - Common Channel Signaling• CCSS7 - Common Channel Signaling System 7• CEC - Common Equipment Card• CEI - Connection Endpoint Identifier (UNI 3.0)• CIP - Classical IP over ATM• CIX - Commercial Internet Exchange• CLIP - Classical IP• CMIP - Common Management Information Protocol• CMYK - Cyan-Magenta-Yellow-Black• Codec - Coder/Decoder• CSU - Channel Service Unit• D/A - Digital to analog conversion• DAT - Digital Audio Tape• DCC - Data Country Code• DHCP - Dynamic Host Configuration Protocol• ELAN - Emulated LAN (ATM Forum LANE)• EOM - End of Message• ESF - Extended Super Frame• ESI - End System Identifier• FCS - Frame Check Sequence• FD - Frame Discard• FEC - Forward Error Correction• FIFO - First-In, First-Out• FO - Fiber Optics• FR - Frame Relay• FR-SSCS - Frame Relay Service Specific Convergence Sublayer • STP - Shielded Twisted Pair• TA - Terminal Adapter• TACS - Total Access Communications System• GB - GigaByte• Gbps - Gigabit per second• GUI - Graphical User Interface• HDLC - High speed Data Link Control• HDSL - High-bit-rate Digital Subscriber Line• HSCSD - High Speed Circuit Switched Data• HSSI - High Speed Serial Interface• IDU - Interface Data Unit (UNI 3.0)• IESG - Internet Engineering Steering Group• IGMP - Internet Group Management Protocol• IGP - Internal (Interior) Gateway Protocol• IGRP - Internal (Interior) Gateway Routing Protocol• IN - Intelligent Network• I/O - Input/Output• IP - Internet Protocol• IPI - Intelligent Peripheral Interface• IPX - Internet Packet Exchange• ISDN - Integrated Services Digital Network• ISO - International Standards Organization• ISOC - Internet Society• ISP - Internet Service Provider• ISSI - Inter-Switching System Interface• ITU - International Telecommunications Union (formerly CCITT)• JPEG - Joint Photographic Experts Group• Kbps - Kilo bits per second• KHz - Kilohertz• LAN - Local Area Network• LANE - LAN Emulation (ATM Forum)• LAPB - Link Access Protocol B-Channel• LEC - LAN Emulation Client or Local Ex-change Carrier• LECS - LAN Emulation Configuration Server• LES - LAN Emulation Server• LIFO - Last-in, First-Out• LIS - Logical IP Subnet• LLC - Logical Link Control• LSB - Least Significant Bit• LTE - Line Terminating Equipment• LUNI - LAN Emulation UNI• MAC - Media Access Control• MAN - Metropolitan Area Network• MBONE - Multi-Media Backbone• Mbps - Megabits (millions of bits) per second• MCS - Multicast Server• MDF - Main Distribution Frame• MID - Message IDentifier• MJPEG - Motion JPEG• MPEG - Motion Picture Experts Group• MSB - Most Significant Bit• NAU - Network Access Unit• NCC - Network Control Center• NDIS - Network Driver Interface Specification• NE - Network Element• NETBIOS - Network Basic Input/Output Sys-tem• NHRP - Next Hop Resolution Protocol• NHS - Next Hop Server• NIC - Network Interface Card• NIU - Network Interface Unit• NIWF - Network Interworking Function• NLPID - Network Layer Protocol ID• NM - Network Management• NMCC - Network Management Control Center• NME - Network Management Entity• NML - Network Management Layer• NMS - Network Management Station• DIP - Dual In-Line Package Switch• DLC - Data Link Control• DLCI - Data Link Connection Identifier• DMS - Digital Multiplex System• DNS - Domain Name Service• DSAP - Destination Service Access Point• DSL - Digital Subscriber Line• DSLAM - Digital Subscriber Line Access Mul-tiplexer• DS-0 - Digital Signal (Level 0)• DSU - Data Service Unit• DTE - Data Terminal Equipment• DTL IE - Designated Transit List Information Ethernet• DVMA - Direct Virtual Memory Access• DXI - Data Exchange Interface• DXI - Digital Exchange Interface• EDI - Electronic Data Interchange• • OS - Operating System• PAD - Packet Assembler/Disassembler• NSAP - Network Layer Service Access Point• ODI - Open Data Link Interface• ONA - Open Network Architecture• OOF - Out of Frame• NNI - Network-to-Network Interface• PDU - Packet Data Unit• PDU - Protocol Data Unit• HTML - Hypertext Obrazovanje 2010-07-09T14:21:17+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/suradnja-bez-granica-maarsko-hrvatska-struna-akademija-za-zapoljavanje/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/suradnja-bez-granica-maarsko-hrvatska-struna-akademija-za-zapoljavanje/#When:08:50:55Z U sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska- Hrvatska započela je provedba projekta „Suradnja bez granica - Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“, koji je jedan od 42 odabrana projekta iz tog programa. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci jedan je od četiri partnera s hrvatske strane, a nositelj projekta tj. glavni korisnik je Zavod za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha. Ostali partneri na projektu su: Zavod za zapošljavanje sjevernog Zadunavlja iz Szombathelya, Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz, Križevaca, Čakovca i Osijeka. Suradnik na projektu je Mađarsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Ukupan iznos proračuna je 189.272,22 EUR od čega Europska unija sufinancira 85%, a projekt će trajati do 31. ožujka 2011. godine. Program se provodi u pograničnim županijama s obiju strana granica (s mađarske strane županije Zala, Somogy i Baranya, a na hrvatskoj strani Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija. Opći cilj projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ je razvijanje integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području kojim će se osigurati mogućnost za usporedbu sustava alata politike zapošljavanja.  Dugoročni je cilj Programa podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na intenzivnim društveno-gospodarskim vezama između dviju strana u pograničnom području te promicanje uspješnog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Tijekom projekta provest će se osam radionica akademije stručnjaka na različite teme u vezi zapošljavanja i politike zapošljavanja u prekograničnom području, konferencija o politici zapošljavanja te početna i završna konferencija projekta. Izradit će se četiri stručne studije o zapošljavanju u prekograničnom području, metodološki priručnik i priručnik s primjerima dobre prakse, te općeniti priručnik u kojem će se nalaziti opis projekta i skraćeni sadržaj sve četiri stručne studije i drugih rezultata projekta. Također, biti će izrađena zajednička dvojezična web stranica koja će služiti kao info-komunikacijska baza i na kojoj će se nalaziti dokumenti izrađeni tijekom projekta.   Ugovor o sufinanciranju potpisan je 19. travnja 2010. godine između glavnog korisnika: Zavoda za zapošljavanje južnog Zadunavlja i upraviteljskog tijela: mađarske Nacionalne razvojne agencije, nakon čega su se počele obavljati prve aktivnosti u projektu. Sredinom lipnja održana je Konferencija otvaranja u Pečuhu, te 1. radionica u Zalaegerszegu, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih ustanova partnera u projektu.  Tema te radionice bila je Uloga pakta za zapošljavanje u politici zapošljavanja na lokalnoj razini, te zapošljavanje civilnog društva u ruralnim područjima, odnosno, predstavljena su iskustva programa javnih radova u lokalnim sredinama tog dijela Mađarske. Druga radionica održana je 30. lipnja u Harkanju u Republici Mađarskoj, s temom Mogućnosti obrazovanja i potpore u Južno Zadunavskom regionalnom zavodu za zapošljavanje, kao i o mogućnostima obrazovanja na tom području u drugim institucijama, te uslugama koje se nude u tom Zavodu za zapošljavanje vezano za traženje posla, prijave na evidenciju, povećanja mogućnosti za zaposlenje, i ostalim uslugama vezanim za tržište radne snage. Sljedeća radionca održat će se koncem kolovoza u Zalaegerszegu u Republici Mađarskoj, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vinkovci radionica će se održati početkom prosinca, s temom Zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticaji i primjeri dobre prakse. Politika 2010-07-08T08:50:55+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/#When:07:41:12Z Što je danas isplativo studirati, odnosno nakon završetka kojih fakulteta se može naći posao, a koja je diploma, na žalost, put prema birou ili slabo plaćenim poslovima? Tema je, naravno, kompleksna i jednostavnog odgovora nema, s obzirom na različite afinitete, kao i to da omjer uloženog i dobivenog nije uvijek najpravedniji jer završavanje zahtjevnog fakulteta često ne jamči adekvatno plaćen posao. Usporedbom podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i analizom tržišta rada portala Moj posao, Slobodna Dalmacija je pokušala barem malo približiti odgovor. Dakle, da na birou gotovo uopće nema liječnika specijalista, zbog čega neke bolnice muku muče s popunjavanjem nedostajućeg kadra, kao i da tržište rada vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike. Toga kadra na Zavodu gotovo i nema, zbog čega škole imaju problema s organiziranjem nastave, a iznimno loše stanje je, primjerice, u Zadru, gdje je početkom godine profesora matematike tražilo 15 škola, ali na Zavod se već nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stručnjak koji bi mogao ili želio predavati u školi. Analitičari takvo stanje tumače time što je riječ o teškim fakultetima, a plaća koja se nudi u prosvjeti i nije baš velika, pa studenti radije odaberu inženjerski smjer. Podaci sa Zavoda govore kako profesori općenito kratko borave na birou jer je njihova stopa zapošljavanja visoka, a iznimka su, prema statistici s kraja svibnja, jedino profesori hrvatskog jezika i tjelesne i zdravstvene kulture koji su se svrstali na crnu ljestvicu deset zanimanja kojih je najviše u evidenciji Zavoda. Na toj ljestvici su se, iznenađujuće, našli i diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji su donedavno lako nalazili posao, o čemu govori i jedan od naših studenata. Ekonomisti najteže dolaze do posla   Kad steknete ova zvanja, teško ćete do posla: 1. diplomirani ekonomist 2. diplomirani pravnik 3. novinar 4. diplomirani ekonomist za financije 5. profesor hrvatskog jezika 6. voditelj nabave i prodaje 7. profesor tjelesne i zdravstvene kulture 8. diplomirani ekonomist za marketing 9. diplomirani inženjer elektrotehnike 10. diplomirani ekonomist menadžmenta Obrazovanje 2010-07-07T07:41:12+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/#When:17:02:43Z Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na području vukovarsko-srijemske županje, osam je velikih poduzeća, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisuće obrtnika. Rečeno je to, između ostaloga, na sjednici županijske skupštine. Vijećnici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva. Prema riječima resornog pročelnika, Nenada Jerkovića, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisuće radnika. Inače, županija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s trima bankama. Riječ je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%. Politika 2010-03-31T17:02:43+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/#When:14:13:03Z Sve tri tvrtke koje će proizvoditi za šećerane u vlasništvu Vira članice su Todorićevog koncerna Agrokor. Ukupno će se šećernom repom, za potrebe ovih šećerana, zasijati 3970 hektara, od čega 2100 u Belju, tisuću u Vupiku i 870 hektara u PIK-u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na više od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje prošle godine na površini od 1500 hektara za šećeranu Viro proizvelo 116.300 tona šećerne repe. Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora želi pokazati kako i u teškim trenutcima za poljoprivredu može postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji finaliziranjem proizvoda domaćeg ratarstva u njihovim kapacitetima. Predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro rekao je kako se ove godine u županjskoj i virovitičkoj šećerani planira sjetva 24.000 hektara šećerne repe, a očekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona šećera. Ocijenio je kako su šećer i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike. Na novinarski upit znači li da s osječkom šećeranom Kandit premijer uopće nisu vođeni pregovori, ili su vođeni ali nisu uspješno okončani, Pajnić je odgovorio kako tvrtka prati razvoj događanja oko osječke šećerane te “da su u pregovorima”, o čemu će se odlučiti u idućem razdoblju. Potvrdio je da je Belje prethodnih godina surađivalo s osječkom šećeranom, ali u manjem obimu nego s virovitičkom i županjskom. Gospodarstvo 2010-03-31T14:13:03+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/#When:16:34:00Z Natjecanje gastro održava se od 1980. godine, a sudjeluju učenici ugostiteljsko-turističkih škola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodišnji Gastro došla i škola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, učenici su morali proći školske i regionalne kvalifikacije.  Obrazovanje 2010-03-30T16:34:00+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/#When:07:30:18Z Osnovna škola Nikole Tesle u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovcima može se pohvaliti da svake godine ima sve više prvašića, ali tu nastaje i problem jer u postojećoj zgradi nema dovoljno prostora. Nema mjesta za 43 đaka Trenutačno škola ima 236 učenika raspoređenih u 17 razreda, iz nje će na kraju školske godine izaći 20 osmaša, ali će u rujnu ući 46 prvašića pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica učenika pohađa nastavu prema srpskom programu. – Imamo projekt za novu školu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljedeće godine pa do tada moramo naći prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali rečeno nam je da nema novca pa predlažu potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu školu u Vinkovcima. Već sad je problem s prostorom jer imamo i predškolu za buduće prvašiće, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer drugačije nismo mogli organizirati – kaže ravnatelj Anto Vidović i dodaje kako su roditelji ogorčeni već pri samom spomenu da bi prvašići morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko će to odrediti koje će dijete putovati, a koje će ići u školu u Mirkovcima. – Moje dijete sigurno neće ići u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je država pomogla pri kupnji kuća i naša djeca imaju pravo ići u školu koja im nije pet kilometara udaljena od kuća. Grad kaže da nema novca, a ako za djecu nema, za što ima – ogorčen je Anto Jakovljević, roditelj dvoje djece u mirkovačkoj školi i vijećnik Gradskog vijeća, gdje je već nekoliko puta pokretao to pitanje. Smatra da je najbolje rješenje adaptacija potkrovlja, a smještaj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili. Obrazovanje 2010-03-23T07:30:18+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/#When:08:38:16Z VINKOVCI - Tridesetak članova vinkovačkih i osječkih udruga za zaštitu životinja danas je središtu vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lovačkog društva "Jelen" da će svake nedjelje u ožujku ubijati životinje koje zateknu u lovištu.  - Ovim prosvjedima koje ćemo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, želimo spriječiti ubijanje napuštenih životinja i inicirati izmjenu zakona koji omogućava lovcima da neke životinje proglase štetočinama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Prošle nedjelje smo to uspjeli, valjda ćemo i ove - kaže Vlatka Tuček, tajnica vinkovačke udruge Prijatelji životinja dr Ivan Rostaš, organizator prosvjeda dodajući da prosvjednici i drugi građani mogu potpisati peticiju kojom traže hitnu reformu veterinarske inspekcije i veću zaštitu životinja kako bi se onemogućilo bilo kome ubijanje životinja. Ujedno se zalažu za otvaranje azila za napuštene životinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja životinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji je možda i 2000 napuštenih životonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadržavanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lovačkog društva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu zaštite životinja i uskraćivanja prava lovcima da proglašavaju neke životinje štetočinama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lovačko društvo "Jelen" koje je pokrenulo "akciju" ubijanja napuštenih životinja nije registrirano u županijskom Lovačkom savezu. Točno je da nismo učlanjeni u Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas što su većina članova lovci postali za rata i u vrijeme "krajine" pa bi lovačke dozvole morali konvalidirati, a to košta oko 1 600 kuna i naši ljudi nemaju taj novac - opravdava se predsjednik "Jelena" Đorđe Šimić, a tajnik Lovačkog saveza Marko Babić kaže da većina lovačkih društava iz sela s većinskim srpskim stanovništvom nije član Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4-5 društava iz takvih sela članice Saveza. Obavijesti 2010-03-22T08:38:16+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/cudni-su-putevi-gospodnji/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/cudni-su-putevi-gospodnji/#When:10:34:48Z Popularni biskupi Irski biskupi su postali najpoznatiji katolički biskupi na svijetu u proteklih nekoliko mjeseci. Ako netko slučajno ne zna zašto i misli kako je to zbog njihovih dobrih dijela, pobožnosti ili bilo koje druge pozitivne radnje, moram vam odmah ubiti iluziju. Naime, postali su ultra popularni zbog svoje neutažive seksualne sklonosti spram nevine djece. U 30 godina evidentirano je ( na osnovu dviju istraga ) oko 300 slučajeva pedofilije u iznimno pobožnoj i Bogu bliskoj Irskoj biskupiji. Zanimljivo je kako su vješti Ë?blagoslovljeni pedofiliË? čitavu priču uspjevali zataškavati više od 30 godina. Jesu li oni uistinu tako vješti i mudri ili je tu morao imati prste i sam vrh katoličke Crkve, možda netko iz Vatikana? Naprosto je nevjerojatno da tolike pogođene obitelji nisu bile u mogućnosti istjerati pravdu sve te godine. Tko ih je kočio? Što ih je priječilo? Izražavanje gađenja A kazne? Prije nekih mjesec dana papa Benedikt XVI. najavio je pripremu pastoralnog pisma koje će biti namijenjeno irskim katolicima. Najavljene su tada oštre mjere protiv svećenika pedofila. Papa je tada pozvao irske biskupe da Ë?odlučno, hrabro i poštenoË? djeluju kako bi što prije izašli iz krize i vratili izgubljeno povjerenje u Crkvu. Isto tako je izrazio nadu kako će irski biskupi ujediniti svoje snage i pomoći žrtvama da što bezbolnije prebrode svoju bol. Danas, mjesec dana kasnije, kada pred sobom imamo papino pismo, možda je vrijeme da se upitamo što danas zbilja predstavlja Crkva? Živimo u svijetu koji se ne može previše oslanjati na neizmjernu ljubav i poštenje Boga. Ë?Čudni su putevi GospodnjiË? - često se kaže. I uistinu jesu. Kako inače objasniti da oni koji bi navodno trebali prenositi riječ Božju čine takve gadosti? Zar čudni putevi Gospodnji podrazumjevaju seksualno iskorištavanja djece od strane onih koji bi ih od toga trebali prvi štititi kao prenositelji neizmjerne ljubavi i poštenja Svevišnjeg? Zar jedno pismo u kojem papa izražava svoje gađenje za zlodjela koja su počinili svećenici može i treba izbrisati sve nevolje koje su snašle nebrojene obitelji u proteklih trideset i više godina? Papa poziva pedofile iz svojih redova da se pokaju i odgovaraju pred nadležnim tribunalima i Bogom. Pitanje je tko će od njih uistinu odgovarati i koliko teško. Žrtvama njihovo kajanje pred Bogom ne znači puno, ne znači im niti njihov odlazak u zatvor ili bilo koja teža kazna. Međutim, trebalo bi gledati jednu širu sliku koja će se odaslati cijelokupnoj javnosti, a prvenstveno onima u svečeničkim redovima. A ta poruka je vrlo jednostavna : nema milosti prema onima koji nemaju milosti prema drugima. Ima ih i kod nas. Što se događa kod nas? Mi izgleda volimo pratiti svjetske trendove pa redovito zaobilazimo Crkvu i mazimo je i pazimo dok oni rade što žele. Hrvatska biskupska konferencija niti jednom za medije nije konkretno odgovorila koliko je slučajeva pedofilije u hrvatskim Crkvenim redovima. Sve što možemo sa sigurnošću znati su dva najpoznatija slučaja, i nekolicina manjih koji nisu dobili toliko pažnje u medijima. Prvi primjer je svećenik Ivan Čuček koji je osuđen zbog 16 kaznenih djela bludnih radnji nad desetogodišnjim djevojčicama. Unatoč toj činjenici, on je i dalje svećenik i u izvanrednim situacijama može voditi misu. Crkva je odlučila nagraditi svog svećenika dodatnim druženjem sa malom djecom, jer ipak treba paziti na svoje. Drugi primjer je 65-godišnji svećenik Drago Ljubičić koji je i prvi svećenik u Hrvatskoj koji zbog pedofilije služi zatvorsku kaznu, i to u Lepoglavi. Naime, Drago Ljubičić je navodno pomagajući dječacima da obuku ministrantsku odjeću iskorištavao priliku za utaživanje svojeg seksualnog nagona, te im ili zavlačio ruke pod njihovu odjeću ili ih dodirivao po intimnim dijelovima tijela preko odjeće. Nešto treba mijenjati To su dva najpoznatija slučaja. Pitanje je koliko ima onih koji su kao slučajevi irskih svećenika sakriveni? Kada će konačno odgovorne institucije krenuti u konkretnu borbu protiv pedofilije. Već sam jednom pisao o nužnosti objave registra pedofila, a sada taj zahtjev ponavljam. Nedopustivo je da osuđeni pedofili normalno šeću ulicama i obavljaju aktivnosti koje im omogućavaju da i dalje budu u bliskom dodiru sa novim potencijalnim žrtvama. Naravno, treba imati na umu da objava registra pedofila znači pribijanje takve etikete počiniteljima koju vrlo vjerojatno neće moći izbrisati čitavog života. Ona bi praktički značilo potpuno izopćenje iz društva. Siguran sam da postoji i neko drugo, možda i bolje riješenje, jer postoje i oni koji se potpuno Ë?izliječeË?, a takva etiketa im može potpuno uništiti šansu povratka u svijet Ë?normalnihË?. Međutim, krajnje je vrijeme da, u svakom slučaju, prekinemo svojevrsni status quo po pitanju prevencije ili kažnjavanja pedofilije. Vrijeme je da se razradi kvalitetan sustav prevencije, kažnjavanja i kasnijeg praćenja pedofila. A sam sustav prevencije bi uvelike trebao kretati iz Crkve, što je, prema sve većem broju slučajeva pedofilije, vrlo upitna pretpostavka. Papa u svom pismu moli sve katolike u Irskoj da nađu nove putove u sve više sekulariziranome društvu za prenošenje mladima ljepote i bogatstva prijateljstva s Isusom Kristom u zajedništvu s njegovom Crkvom. Zanimljivo je tako nešto tražiti od ljudi koji su potpuno vjerovali u instituciju koja u njihovim životima predstavlja sponu između Boga i ljudi, a ta ista institucija im je to povjerenje vratila na najbrutalniji mogući način. Nedodirljivi Često se Crkva spominje u negativnim kontekstima. I to ne samo i isključivo u kontekstu seksualnog iskorištavanja djece. Zašto je i kako Crkva postala tako moćna i koga sve drže u šaci, teško je reći. Ono što treba mijenjati i to što prije jest odnos pravosuđa prema svim prekršiteljima zakona, u ovom slučaju pedofilima, a posebno prema pedofilima u redovima Crkve. Nitko ne smije biti nedodirljiv i nikome se takva dijela ne smiju praštati. Činili ih oni s Božjim ili Vražjim blagoslovom. Papa svoje pismo irskim katolicima zaključuje riječima : Ë?šaljem vam pismo, s ljubavlju jednoga kršćanina kao i vi, užasnut i ranjen svime što se dogodilo u našoj ljubljenoj Crkvi.Ë? Treba vidjeti koje će se mjere poduzeti da papa, a i svi ostali nemaju potrebu u budućnosti osjećati se užasnutim i ranjenima. Ja ću završiti ovaj tekst ponešto drugačije : Ë?Pišem vam ovaj tekst, s ljubavlju jednog običnog građanina kao i vi, užasnut i ranjen svime što se događa u našoj zemlji. I nadam se da će vaš užas i ranjavanje pridonijeti tome da se neke stvari počnu konačno mijenjatiË? Piše : Alen Bećirović alen_becirovic@hotmail.com 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/sve-je-super-i-sve-je-za-pet/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/sve-je-super-i-sve-je-za-pet/#When:10:34:48Z Jesmo li u govnima? Narod željan krvi to smo mi postali. Hranimo se aferama, skandalima, krađama, mitom i korupcijom. Ako nam protekne par dana bez takve droge izgubljeni smo, nastupa apstinencijska kriza. I nije za zamjeriti većini ljudi koji su postali ovisni o lošim stvarima. Sve je crno, ništa nije dobro, ništa ne može biti dobro i ništa neće. Nije nam vladajuća garnitura, a ni ona oporbena puno pomogla da razmišljamo pozitivno. U kakvom je danas stanju Hrvatska? U banani je tako blagi izraz, pa ga je jednostavno besmisleno koristiti. Što kažete da upotrijebimo jedan daleko adekvatniji izraz, kao što je septička jama? Ili možda da to narodski kažemo, Hrvatska je u govnima do grla. Gdje god se okrenem i pogledam vidim samo loše. Pere nas kriza, nezaposleno više od 300 000 ljudi, a vrla nam premijerka ujutro troši tko zna koliko vremena odabirući onaj pravi skupocjeni broš. HEP je jedna od glavnih kriminalnih tvrtki ove zemlje, ali mi dobri građani plaćati ćemo im oružanu zaštitu u njihovoj misiji isključivanja struje neplatišama. Zašto? Zato jer bez plaćanja tog malog broja neplatiša HEP ne može poslovati. Zašto? Zato što je prije tog malog broja neplatiša u upravi i oko nje sjedila nekolicina onih koji su novac platiša iskorištavali u malo drugačije svrhe od one za koju su ti novci namijenjeni. I koliko će nas užitak i saznanje da smo pomogli dragom nam HEP-u koštati? Sitnica od oko 3 milijuna kuna. A i to je zapravo tek početak. Naime, ta cifra odnosi se samo na dva grada. Predivno je vidjeti da u doba ovih nevjerojatnih kriza i loših vijesti postoji i nešto što savršeno funkcionira. To su, dakako, zimske službe diljem zemlje. Teško ih je optužiti za nespremnost kada se nađete zakrčeni na putu za posao ili kada ne možete niti izaći iz svog dvorišta zbog nanosa snijega samo zato što su oni zaboravili obaviti svoju dužnost. Naime, uvijek je ( i to svake godine ) iznenađujuće kako snijeg padne u Gorskom Kotaru u 12. mjesecu. To je naprosto nevjerojatno! Pa tko bi to očekivao? Nije im za zamjeriti. Tko bi očekivao da će u trećem mjesecu, pasti snijeg? Pa nitko, ljudi moji. I to bez obzira na činjenicu da se taj snijeg najavljivao minimalno sedam dana. Ali tko još vjeruje Vakuli i društvu? Sve je super i sve je za pet Lijepo je vidjeti kako gotovo svakog dana netko biva premlaćen, ubijen, osakaćen. Isto je tako lijepo znati da gotovo nitko od počinitelja ne odgovara za svoja dijela. Prekrasan je osjećaj izaći iz kuće i osjećati se potpuno sigurno. Pogotovo, kada znate da su raznorazni ubojice, nasilnici ili čak i učestali prometni prekršitelji potpuno slobodni i sposobni i dalje se iživljavati. Nema nedodirljivih. Uistinu nema. Oprostite na izrazu, ali jebe mi se za navodne mutne poslove riječkog gradonačelnika, za desetak tisuća kuna koje nam je iz džepa možda izbio suprug veleposlanice, pa čak i za bezobrazno skupe domjenke Nevena Jurice. Ako se nadmoć policije i dokaz tvrdnje da nema nedodirljivih sastoji isključivo u proganjanju političara, onda nisam siguran koliko bi trebali biti zadovoljni. Vojko Obersnel će završiti u zatvoru, a netko tko je pretukao i ubio nevinu osobu šetati će slobodno ulicom. Kolinda Grabar-Kitarović će biti kažnjena za korištenje službenog automobila, a netko tko je počinio trideset i više prometnih prekršaja neće ostati bez vozačke dozvole. Osjećam se sigurno! Prekrasno je znati da su se ljudi spremni boriti za svoja prava na sve načine. Pa je tako bilo divno vidjeti jedinstvo seljaka koji su u borbi za svoja prava blokirali čitavu Hrvatsku. Isto je tako lijepo znati da su obećanja koja su ih maknula sa ceste, vrlo vjerojatno, ludom radovanja. Jer, kao i uvijek do sad, Vladi je bitno da se prosvjednici maknu sa ceste, a kasnije kupovanje vremena nikada nije bio problem. Divno je znati da se pored toliko nezadovoljnika, što pravih, što onih koji su nezadovoljni samo zato što je to u modi, nađe samo mali broj onih koji su spremni nešto poduzeti da promjene svoj status. Da su seljaci zvali bilo koga od vas silnih nezadovoljnika, željnih krvi u novinama, na internetu, televiziji ili tko zna kojem drugom mediju, da se priključite njihovoj borbi, da im iskažete poštovanje, koliko bi vas to uistinu učinilo? Koliko bi vas bilo spremno žrtvovati svoje vrijeme, čak i svoj ponos za pomoć onima koji su u nevolji? Lako je sjediti kod kuće i pljeskati onima koji nešto rade, i kuditi one koji ne rade, ali kada nešto treba poduzeti nema vas nigdje. A gdje smo u čitavoj priči mi? Divno je znati da će otoci, koji su i tako ovisni o nekoliko trajektnih ili katamaranskih linija, ubrzo sve te prijeko potrebne usluge morati plaćati i više. Divno je znati da će država koja dijeli ogroman broj subvencija, vrlo vjerojatno ukinuti one koje se odnose na katamaranski prijevoz otočkih putnika. Osjećam se dobro znajući da će poskupljenja trajekta biti ne samo udar na budžet otočana u smislu prijevoza, već i udar na cijenu namirnica koje su i tako 30% skuplje nego na kopnu. Ali koga briga za otočane, pa to je odvojeno morem, to nije dio Hrvatske, jel tako? Toliko je loših stvari u ovoj zemlji, i toliko je ljudi nezadovoljno, a mi, umjesto da se svi zajedno skupimo i izradimo plan kako krenuti u bolje sutra, zadovoljavamo sa izvikivanjem onoga što ne valja i pljuvanjem po onima koji to što ne valja donose. Jako je malo toga dobroga u našoj zemlji u ovom trenutku. I glavni uzročnik svih tih problema jest loša politika. Loša je na vrhu, i kao takva je raširila svoje pipke i po lokalnim i regionalnim samoupravama. A što mi kao narod činimo? Apsolutno ništš Imamo li ono što zaslužujemo? Očiti odgovor bio bi dš Brine se veliki broj vas kako se u medije puštaju razno razne vijesti koje odvraćaju pažnju od glavnih pitanja i problema, ali jeste li se ikada pitali koristimo li svi mi istu tehniku? I za sve što je loše optužujemo nekog drugog, umjesto da barem jednom sagledamo kompletnu sliku i utvrdimo i svoju odgovornost. Pasivni smo do boli, a takvom Ë?borbomË? možemo samo tonuti. Kolumna by: Alen Bećirović 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/drzava-teret-krize-svaljuje-na-otocane/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/drzava-teret-krize-svaljuje-na-otocane/#When:10:34:48Z Tek što su nam smanjili broj linija, već su najavili i poskupljenje karata. To će osjetiti svi putnici, a najviše otočani, jer nama trajekt nije nekakav luksuz, već jedina veza sa svijetom, kaže gradonačelnik Cresa CRES/LOŠINJ Neovisno o stranačkoj pripadnosti, čelnici većih gradova na otocima sjevernog Jadrana redom kritiziraju najavu Ministarstva mora o poskupljenju trajekata i katamarana, koji povezuju kopno i otoke. Trajekti bi već idućeg mjeseca trebali poskupjeti desetak posto, a katamarani čak do 100 posto, a definitivna odluka o novom cjeniku očekuje se već idućeg tjedna na sjednici Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet. Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli ističe kako ne smije biti nikakvog poskupljenja za otočane, dok je zbog mjera štednje moguće razmotriti i ukidanje pojedinih putovanja, pa i poskupljenja za ostale građane i turiste. Nije normalno da stranci plaćaju katamaran 40 kuna i to treba promijeniti, ali se otočanima ne smije poskupljivati niti za jednu lipu. Opskrba mora ostati s istom cijenom, jer nama će sve namirnice skočiti deset posto ako za toliko poskupi karta na trajektu. Treba vidjeti postoji li opcija uvođenja plavog dizela kako bi se smanjili troškovi na gorivo. Dakle, postoji niz mogućih ušteda koje nisu sagledane i one bi omogućile da se poskupljenje odnosi samo na građane na kopnu i turiste, kao i da iznosi svega nekoliko postotaka, zaključuje Cappelli. Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa naglašava da je riječ o nepotrebnom i nerazumnom udaru na standard otočana. Tek što su nam smanjili broj linija, a već se najavljuje i poskupljenje karata. To će osjetiti svi putnici, a najviše otočani, jer nama trajekt nije nekakav luksuz, već jedina veza sa svijetom. Zato i jesmo za to da prvi trajekt na liniji Valbiska Merag ide još ranije, jednako kao što se protivimo povećanju cijena, koje će u postotnom omjeru biti najveće upravo za otočane. Očito je da država sav teret krize prebacuje na porezne obveznike, a u ovom slučaju na otočane, kaže Jurjako. Slično razmišlja i rapski gradonačelnik Zdenko Antešić, koji se protivi poskupljenju, iako je cijena katamarana jako niska. Svjesni smo da je kriza, kao i da država izdvaja velike subvencije, ali to nije dobra odluka. Država je kroz Zakon o otocima dala veća prava otočanima u odnosu na ostale građane i time je pokazala da razumije specifičnost života na otocima. Radna mjesta te trajektne, brzobrodske i brodske veze imaju presudan značaj za nas. Bez njih će život na otocima izumrijeti, ljudi će se iseliti. Zato štednja u proračunu na teret građana nije dobra. Uostalom, poskupljenja ne bi trebalo ni biti samo kad bi država vratila barem dio onoga što je ukradeno zadnjih godina kroz korupciju i kriminal zaključuje Antešić. Darko PAJIĆ Izvor: Novi List 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/u-cres-dolaze-ginekolog-pedijatar-i-fizijatar/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/u-cres-dolaze-ginekolog-pedijatar-i-fizijatar/#When:10:34:48Z U creskoj ambulanti je zaposlena liječnica Ozana Hofmann, koja će tu raditi do povratka dr. Šuprahe te u turističkoj ambulanti, a nakon sezone kao liječnica trećeg liječničkog tima CRES Za razliku od ranijih godina kada je gradska vlast govorila da novac u zdravstvu nemaju gdje potrošiti, sadašnja će vlast stavke za zdravstvo morati povećavati s obzirom da planiramo proširenje usluga, a to nije jeftino, kazao je gradonačelnik Kristijan Jurjako na press konferenciji koalicije na vlasti kojoj su prisustvovali i Đanino Sučić (HNS), Marina Medarić (SDP), Josip Pope (PGS) i Jadranko Bjelkanović (HSLS). Jurjako je izvijestio da je u creskoj ambulanti zaposlena liječnica Ozana Hofmann, koja će do povratka sa specijalizacije liječnice Biserke Šuprahe raditi u njenoj obiteljskoj ambulanti. Plan je da nakon toga nastavi s radom u turističkoj ambulanti, a nakon sezone kao liječnica trećeg liječničkog tima, na koji se čeka već godinama. Dr. med. Hofman je svoj dolazak na rad u Cres uvjetovala stanom te je gradonačelnik gradski stan u ambulanti prenamijenio u kadrovski. Nakon uređenja i opremanja koje je stajalo oko pedeset tisuća kuna, dan je liječnici Hofmann na korištenje. Grad je i novoj stomatologinji dodijelio stan na korištenje i to u zgradi na Consu, u prostoru koji je nekada služio za internističku ordinaciju. Gradonačelnik je izvijestio da ginekologica iz Malog Lošinja ponovno dolazi te će dva puta mjesečno, petkom i subotom ginekološki pregled biti moguće obaviti u creskoj ambulanti. Uskoro se očekuje isti dogovor i sa pedijatricom, a najavljeno je da su u tijeku pregovori da fizijatrica iz velološinjskog Lječilišta također dva puta tjedno, dolazi u Cres. Jurjako je kazao da je nakon dogovora s v.d. ravnateljicom Županijskog doma zdravlja Anicom Grubišić, riješeno pitanje financiranja pete medicinske sestre i vozača u hitnoj, što će Grad dalje financirati. Pritom je kazao da će se još raspraviti koliko će Grad plaćati, budući je do sada izdvajan iznos koji je Cresu trebao osigurati cijeli treći liječnički tim, dakle liječnika, sestru i vozača, ali to u ambulanti nije bilo osigurano, a Jurjako kaže da neće plaćati uslugu koju nemaju. Jadranko Bjelkanović istaknuo je loše zatečeno stanje vezano za imovinskopravne odnose nije popisana sva imovina, postoji opasnost da zbog dosjelosti Grad izgubi dio svoje imovine te je angažirana odvjetnička tvrtka kako bi se što kvalitetnije riješili ti problemi. Marina Medarić je najavila početak radova prve faze uređenja Consa, koja počinje u ponedjeljak, a Đanino Sučić je izrazio zadovoljstvo što je Jadrolinija vratila na staro prve polaske trajekata na liniji Valbiska Merag. I. CUPAĆ MARKOVIĆ Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nesrea-na-creskom-vranskom-jezeru/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nesrea-na-creskom-vranskom-jezeru/#When:10:34:48Z Pri prevrtanju čamca nestala jedna osoba U četvrtak, oko 20,00 sati policija je zaprimila dojavu da je na Vranskom jezeru na otoku Cresu došlo do prevrtanja čamca u kojem su se nalazila dva muškaraca. Dok se 54-godišnjak uspio spasiti, doplivavši do obale i zatražiti pomoć, za drugim, sedamdeset jednogodišnjim muškarcem još se traga. 54-godišnjak je prevezen u Kbc Sušak poradi pružanja liječničke pomoći. Policijski službenici Policijske postaje mali Lošinj odmah su po zaprimljenoj dojavi organizirali potragu, a priključili su im se vatrogasci i i djelatnici Vodovoda. Tijekom jutra traganje je nastavljeno, a potrazi će se pridružiti i ronioci Specijalne jedinice policije. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nepoznati-manijak-na-otoku-cresu-kastrira-ovnove/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nepoznati-manijak-na-otoku-cresu-kastrira-ovnove/#When:10:34:48Z To je istrebljenje ovaca, jer bez ovnova se ne mogu razmnožavati - kaže Mikičić koji ove slučajeve nije prijavio policiji jer smatra da to nema smisla CRES - Creski ovčari su u panici - ovnovima u njihovim stadima na tom kvarnerskom otoku netko odsijeca ili, pak, umlaćuje testise. Do sada je na taj brutalni način nastradalo sedam ovnova. Mjesto napada su Beli i okolica, odnosno područje Tramuntane. Počinitelj je za sada nepoznat, a prema riječima Valentina Mikičića, ovčara iz Belog, ujedno predsjednika mjesnog odbora tog otočnog mjesta, oštećeno je ukupno pet vlasnika. Njemu osobno stradala su dva ovna, jednome su testisi odsječeni, a drugome umlaćeni. - Teško je uopće pretpostaviti tko bi to mogao raditi, ali vjerujem da znam što bi mu mogao biti cilj. To je istrebljenje ovaca, jer bez ovnova se ne mogu razmnožavati - kaže Mikičić koji ove slučajeve nije prijavio policiji jer smatra da to nema smisla. Objašnjava da se umlaćivanje testisa ovnovima, postupak koji lokalno stanovništvo naziva tuć, nekada provodilo zbog uzgoja mesa. - Nakon toga bi ovnovi dobili na težini i to se radilo zbog mesa. Ali ne vjerujem da to netko radi iz tih razloga, jer nema šanse da poslije ulovi tog istog ovna - objašnjava ovčar iz Belog. Na otoku Cresu pase između 15 i 16 tisuća ovaca, a jedan ovan u prosjeku ide na 25 ovaca, što znači da mužjaka ima između 600 i 650. Dva su ovna vlasnicima i nestala. Izvor: jutarnji.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/poklanjamo-osam-ulaznica-za-koncert-halida-belia/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/poklanjamo-osam-ulaznica-za-koncert-halida-belia/#When:10:34:48Z Osvoji ulaznicu za veliki koncert Halida Bešlića 05.03.2010. u Dvorani Mladosti - Rijeka U suradnji sa portalima www.grad-rijeka.info , www.malilosinj.org i www.otok-cres.info poklanjamo sretnim dobitnicima kartu za koncert Halida Bešlića u Rijeci. Sve što je potrebno da bi osvojili jednu od 8 ulaznica je poslati nam E-mail sa osobnim i kontakt podacima na , sretni dobitnici biti će obavješteni telefonom do 03. ožujka. Sretno! 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/koncert-halida-belia-povodom-dana-ena-rijeka/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/koncert-halida-belia-povodom-dana-ena-rijeka/#When:10:34:48Z Pozivamo Vas na veliki koncert Halida Bešlića, ususret Danu Žena, koji će se održati 5. ožujka 2010. godine u Rijeci, SD Mladost s početkom u 20h. Halid Bešlić nastavlja hrvatsku turneju. Ovaj glazbeni događaj, koji se održava povodom proslave Dana Žena, predstavlja presliku dvodnevnog koncertnog spektakla u prepunoj zagrebačkoj Areni, održanog prošle godine. Popularnost Halida Bešlića u Hrvatskoj nikada nije bila upitna, tako da rasprodana Arena nimalo ne čudi. Rasprodana zagrebačka Arena, i to DVA dana zaredom, samo je potvrda Halidove uspješnosti. Halid je prepoznat i ovdje kao kvalitetan pjevač izuzetnog duha koji nikada nije, primjerice, isticiao mnoštvo humanitarnih projekata u kojima je sudjelovao. Veliko srce pokazao je na svom nedavnom koncertu u Karlovcu. Mali virtuoz, Božidar Blažević, učenik 4. razreda karlovačke Glazbene škole dobitnik je brojnih prvih nagrada na natjecanjima harmonikaša, onima u zemlji i inozemstvu. Cijelo vrijeme svirao je i osvajao nagrade na posuđenoj harmonici, sve do Halidovog koncerta gdje je prvi put zasvirao na vlastitoj harmonici. Halid je uz pomoć Grada Karlovca dječaku ostvario san i poklonio mu prvu vlastitu harmoniku. Ovaj 11- godišnjak na koncertu je zasvirao s Halidom pjesmu U meni jesen je ispred 4 tisuće ljudi što mu je, vjerujemo, doživljaj koji će pamtiti cijeli život. Halid Bešlić, svojim nastupom u Rijeci, nastavlja niz uspješnih koncerata nudeći nezaboravan ugođaj uz legendarne stihove. S obzirom na Halidovu popularnost u istarskom kraju, očekujemo popunjenost dvorane do 5000-itog mjesta. Rijeka je postala nezaobilazni grad Halidove turneje zbog mnogobrojnih fanova željnih stihova pjesme Miljacka, Dvadesete, Čardak, Zlatne strune, U meni jesen je Poklonjeno srce uz stihove 'Prvog poljupca' najljepši je dar ovogodišnjeg Dana Žena. Svi oni koji žele doživjeti pjesmu i dušu sarajevskog pjevača, prepoznali su ovaj koncert kao 'it' događaj koji se ne propušta. Cijena ulaznice: 100kn Rijeka: caffe bar EL RIO - Jadranski trg caffe bar SASSO - Tower centar caffe bar 098 - t.c. Andrea - Turnić Kompas - Andrije Medulića 8 Aquarius cd shop - Matije Gupca 3a Opatija: pizzeria ROKO Crikvenica: kavana TOŠ i online: www.eventim.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/negovetic-nakon-mjesec-dana-odlazi-iz-vodovoda-u-odgojni-dom/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/negovetic-nakon-mjesec-dana-odlazi-iz-vodovoda-u-odgojni-dom/#When:10:34:48Z Negovetićeva sinekura u gradskoj tvrtki kulminirala je protestnom plakat kampanjom, što ga je, uz pritiske koalicijske vlasti, vjerojatno nagnalo da ubrzo potraži drugi posao CRES Od ponedjeljka bivši creski gradonačelnik Getano Negovetić počinje raditi u Domu za odgoj djece Cres. S prelaskom na novo radno mjesto prestaje mu radni odnos u gradskom komunalnom društvu Vodovod i čistoća Cres Lošinj, gdje je od 1. prosinca prošle godine bio zaposlen kao pomoćnik direktora za investicije i pretpristupne fondove. Očito da proteklih nešto više od mjesec dana nije teklo glatko, s obzirom da je Negovetić odlučio napustiti atraktivno radno mjesto u komunalcu, ali kako nam je jučer u telefonskom razgovoru rekao, nije ga napustio zato što je tako htjela gradska koalicijska vlast, nego on osobno. U komunalnom društvu »Vodovod i čistoća« bio sam jako dobro primljen od svih, ali ne i od koalicijske vlasti i gradonačelnika Kristijana Jurjaka, koji su mi predlagali da će mi oni osigurati zaposlenje i to kao voditelja creske podružnice Doma za starije i nemoćne osobe, a po tom pitanju bio sam kod gradonačelnika i na razgovoru. Ne znam kako su mi planirali osigurati to radno mjesto niti bih na to pristao. Osim toga, bilo je tu još prijedloga s njihove strane, vezano za moj politički angažman pa i da se povučem s mjesta vijećnika. Nikada mi nitko nije namještao posao pa neće ni ova koalicija i to nije moj načina rada, niti želim o njima ovisiti. Pod takvim uvjetima nisam želio raditi i vrlo brzo po zapošljavanju u komunalnom poduzeću počeo sam pratiti natječaje. Bio sam spreman otići raditi i u neko drugo mjesto, ali otvorila se mogućnost zapošljavanja u Cresu te sam se javio na natječaj koji sam pročitao u Novom listu. Dugo sam u politici, prošao sam svašta, znam biti strpljiv, koalicijska vlast mi je u ovo kratko vrijeme mnogo toga priredila, ali ja kažem ima Boga kao i strpljen-spašen, rekao nam je Gaetano Negovetić, koji najavljuje i daljnji puni angažman u političkom radu i Gradskom vijeću gdje je vijećnik oporbenog HDZ-a. Inače, ovom novom zapošljavanju u kratko vrijeme, prethodilo je prilično burno razdoblje o kojem je naš list izvještavao, pa da podsjetimo. Negovetić (HDZ) je nakon što je funkciju gradonačelnika obnašao u tri mandata, na prošlim lokalnim izborima u svibnju 2009. u drugom krugu izgubio od sadašnjeg gradonačelnika Kristijana Jurjaka (HNS). Nakon što je odstupio s funkcije, Negovetić je šest mjeseci koristio zakonsko pravo na mjesečnu naknadu u visini svoje dotadašnje prosječne plaće, što je iznosilo oko 17 tisuća kuna. Tu je naknadu koristio do 1. prosinca prošle godine, kada se za stalno zaposlio na novoosnovanom mjestu pomoćnika direktora za investicije i pretpristupne fondove u gradskom komunalnom poduzeću »Vodovod i čistoća« Cres-Lošinj. To je zapošljavanje kod dijela javnosti primljeno s negodovanjem uz ocjenu da se Negovetiću pogodovalo jer je na mjesto pomoćnika zaposlen, ne putem klasičnog javnog natječaja, nego temeljem potrebe za tim kadrom, o kojoj je komunalno društvo izvijestilo Zavod za zapošljavanje, a jedina osoba koja se javila bio je Negovetić, inače profesor glazbe i muzikolog. Zaposlio ga je direktor komunalca, a nova gradska vlast time nije bila zadovoljna i gradonačelnik Jurjako je tražio dodatna očitovanja o načinu na koji je Negovetić zaposlen. Negodovanje je kulminiralo protestnom plakat kampanjom par dana nakon zapošljavanja, ali očito da problemi za bivšeg creskog gradonačelnika nisu prestali, pa se već kratko vrijeme nakon zapošljavanja u komunalcu, javio na javni natječaj za odgajatelja za slobodno vrijeme u Domu za odgoj djece Cres, koji je izašao 16. prosinca prošle godine. Inače, u creskoj pedagoškoj ustanovi Negovetić je već ostvario 21 godinu staža, a prije nego je prvi put postao gradonačelnik 1997. godine, bio je direktor creskog Doma za odgoj. Za mjesto odgajatelja izabran je odlukom Upravnog vijeća ustanove, među pet kandidata i, kako smo već naveli, počinje raditi u ponedjeljak. Ira CUPAĆ MARKOVIĆ Izvor: Novi List 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/motivirat-ce-se-izvrsnost-i-kvaliteta-mladih/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/motivirat-ce-se-izvrsnost-i-kvaliteta-mladih/#When:10:34:48Z Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako okupio studente CRES Za creske studente, gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako organizirao je okupljanje u restoranu »Santa Lucia«. U društvu predsjednika Gradskog vijeća Marčela Damijanjevića i člana Savjeta gradonačelnika Josipa Popea, Jurjako je okupio dvadesetak creskih studenata, kojima je govorio o novim odlukama vezanim za stipendiranje, prema kojima su eliminirane razlike između redovnih i izvanrednih studenata. Također je najavio da će se bolje stipendirati studenti s većim prosjekom ocjena, te da će se izraditi model stimuliranja studija za deficitarna zanimanja. Piše: B. P. za www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/bankovnom-pozajmicom-do-bolje-likvidnosti/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/bankovnom-pozajmicom-do-bolje-likvidnosti/#When:10:34:48Z Većinom glasova usvojen creski proračun za iduću godinu u iznosu od 22 milijuna kuna CRES Na sjednici Gradskoga vijeća usvojen je proračun Grada Cresa za 2010. godinu, uz deset »za« i četiri suzdržana vijećnička glasa. Novousvojeni proračun iznosi 21 milijun i 730.000 kuna i manji je od ovogodišnjeg koji je iznosio gotovo 25 milijuna kuna. Detalje proračuna obrazložili su pročelnica Upravnog odjela Nada Kremenić i gradonačelnik Kristijan Jurjako, a u raspravi su opozicijski vijećnici ustvrdili da nedostaju veće investicije. Rudolf Rozner (HDZ) upozorio je na to da u proračunu nema stavke rasvjete za luku Porozina i Dragozetiće te sredstava za deratizaciju u tom dijelu otoka. Fiorenco Pinezić (HSS) zatražio je da se bar u rebalansu financijskog dokumenta uvrsti asfaltiranje ceste do Grmova, a Mauricijo Pinezić (HSS) prigovorio je zbog smanjenja sredstava za kulturu te za Udrugu umirovljenika i Udrugu maslinara, a da je pritom udruga »Ruta« dobila veliko povećanje sredstava. Gradonačelnik Jurjako (HNS) rekao je da će sredstva za asfaltiranje ceste do Grmova nastojati dobiti kroz IPARD-program, a da proračun sadrži sredstva za razne projektne dokumentacije, koje su temelj investicija. Kazao je da se sredstva za Lubeničke glazbene večeri smanjuju zato jer se i od jeftinijih, međunarodno poznatih hrvatskih izvođača može sastaviti kvalitetan program. Najavio je prvu fazu radova uređenja Konsa. Marina Medarić (SDP) je iznos sredstava za »Rutu« obrazložila njihovom velikom ulogom u prepoznatljivosti Cresa, s čime se složio i predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević (NGL). U završni rebalans proračuna za 2009. godinu, uvrštena je pozajmica od Erste banke u iznosu od 1,8 milijuna kuna na najviše 12 mjeseci, što je gradonačelnik Jurjako obrazložio potrebom da se osigura likvidnost Grada, uslijed nedovoljne prodaje građevinskih zemljišta i povrata sredstava iz državnog proračuna. Rebalans je usvojen uz četiri suzdržana vijećnička glasa. Sjednica je započela minutom šutnje u počast tragično preminulom creskom studentu Aleksandru Abramovu. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/37-obitelji-dobilo-nove-stanove/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/37-obitelji-dobilo-nove-stanove/#When:10:34:48Z Poticajna stanogradnja na Cresu CRES U gradu Cresu danas su uručeni ključevi 37 stanova u zgradi sagrađenoj u sustavu poticane stanogradnje. Zgradu je za 11 mjeseci izgradila križevačka tvrtka »Radnik«. Cijena četvornog metra stana je 1090 eura, a novi će vlasnici stanove otplaćivati 31 godinu uz kamate od 4,5 posto. Zgrada ukupne površine 4050 četvornih metara sastoji se od četiriju etaža s trima ulazima. Stanovi su dvosobni, dvoipolsobni i trosobni. To je druga creska zgrada s 37 stanova izgrađena u sustavu POS-a. Tako Cres postaje otok s najviše izgrađenih stanova na taj način, kazao je creski gradonačelnik Kristijan Jurjako te najavio da uskoro počinje gradnja novih stambenih jedinica POS-a. (Hina) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/humanitarni-telefon-za-patriciju-glasnovic/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/humanitarni-telefon-za-patriciju-glasnovic/#When:10:34:48Z Otvoren je humanitarni telefeon 060/600-206 za pomoć Patriciji Glasnović iz Malog Lošinja Danas 1.prosinca 09' otvoren je humanitarni telefonski automat za pomoć nastradaloj djevojčici Patriciji iz Malog Lošinja. Humanitarni broj je 060/600-206, a cijena poziva je za fiksnu liniju 5,59kn/min, a za mobilnu liniju 6,73kn/min. Nažalost, od navedene cijene poziva Patriciji će biti isplaćeno 4,05kn po minuti zbog provizije koju zadržavaju operateri. Ukoliko nazovete navedeni broj javit će vam se automat sa simpatičnim glasom pjevačice Žanamari Lalić koja će vam se zahvaliti na pozivu i ponuditi snimanje pozdrava i glasa podrške Patriciji. Sve snimke, broj poziva i ostvareni novčani iznos od poziva objavljivat će se svake nedjelje na portalu otoka Lošinja www.malilosinj.org ! Ovim putem se zahvaljujemo pjevačici Žanamari Lalić, svim portalima IZHR projekta, tvrtki WMD, inicijativi Volim Lošinj www.volim-losinj.org, Gradu Mali Lošinj, svim posjetiteljima i pozivateljima te onima koji će nam još pomoći u ovoj akciji. www.malilosinj.org 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/in-memoriam-alexandar-abramov/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/in-memoriam-alexandar-abramov/#When:10:34:48Z Šok i nevjerica zbog ubojstva Cresana u Rijeci Tuga i suosjećanje razlili su se Cresom, a ljudi su s nevjericom jedni kod drugih provjeravali da li je istina da je u Rijeci smrtno pretučen njihov sumještanin, Aleksandar Aco, mladić za kojeg svi imaju samo lijepe riječi. Konsternirane su sve generacije, Cresani suosjećaju s obitelji, roditeljima, bratom i sestrom stradalog mladića. Šokantna vijest se poput munje pronijela ne samo otokom nego među creskim studentima u Rijeci, Zagrebu, plač i nevjerica, pitanja kako je to moguće i kroz suze izgovarane rečenici bio je super osoba, odličan prijatelj, najčešći su komentari svih koji su Acu poznavali. Živjeti i odrasti u malom mjestu ima posebnu dimenziju, veze su jače, pa su i tragični događaji poput ovoga neusporedivo intenzivniji. Cres je u kišnom danu plakao zbog Ace, zbog prestrašne sudbine koja je zadesila cijelu njegovu obitelj. Plakao je i zbog straha što prijetnja nasiljem danas stoji nad svakim mladim životom, nema roditelja koji suosjećajući s obitelj Abramov nije pomislio i na svoje dijete i surovost svijeta u kojem odrastaju istovremeno osjećajući nemoć da vlastitu djecu zaštitimo. Piše I.C.M. za Novi List. Na facebook-u je otvorena grupa "IN MEMORIAM.... ALEXANDAR ABRAMOV" http://www.facebook.com/group.php?gid=190208425786 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/cresani-plakatima-protiv-negovetica/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/cresani-plakatima-protiv-negovetica/#When:10:34:48Z Lavina reakcija nakon novog radnog mjesta bivšeg creskog gradonačelnika CRES Kršćanin? Ne, lopov i lažov! Dokad ćemo trpit bandite? Smijeniti Sinčića, Ne plaćajte račune za vodu do daljnjeg. Gajo može ostati: svira čoek frulu: dakle kuži se u cijevi... Ovo su poruke s plakata koji su jučer tijekom prijepodneva osvanuli na nekoliko oglasnih punktova u Cresu, a koji su dio reakcija otočne javnosti na zapošljavanje bivšeg creskog gradonačelnika Gaetana Negovetića (HDZ) u gradsko komunalno poduzeće Vodovod i čistoća Cres/Lošinj d.o.o. Protestna »plakat kampanja« privukla je veliku pažnju otočana, pa se pred oglasnim pločama nastavilo komentirati najnovije zapošljavanje političara u gradskom komunalnom društvu. Komentari su se posebno intenzivirali nakon što je uslijedila brza intervencija iz komunalnog društva, jer je kratko vrijeme nakon što su postavljeni, djelatnik komunalca uklanjao plakate. Na pitanja građana zašto to radi, rekao je da je to direktiva i nalog »odozgo«. Kako smo već izvijestili, bivši creski gradonačelnik Gaetano Negovetić je od 1. prosinca stalno zaposlen u otočnom komunalcu kao pomoćnik direktora za investicije i pretpristupne fondove. Zaposlenje je uslijedilo točno na kraju šestomjesečnog razdoblja koliko je, kao bivši dužnosnik, imao pravo primati naknadu od Grada Cresa koja je iznosila oko 17 tisuća kuna. Natječaj za radno mjesto na koje je Negovetić primljen nije bio javno objavljen, osim što je o potrebi za tim kadrom komunalno društvo izvijestilo Zavod za zapošljavanje. S tim je očito jedini bio upoznat Negovetić, pa je jedini i podnio molbu i kao profesor glazbe zadovoljio kriterije za ovo radno mjesto, a primljen je odlukom direktora komunalca Lina Sinčića. U komentarima otočana može se čuti kako nije problem što je Negovetić našao posao, jer je normalno da se nakon što je u tri mandata bio gradonačelnik, negdje i zaposlio, već se negativne reakcije prvenstveno odnose na način na koji je primljen. Naime, kako smo već izvijestili, javnog natječaja praktično nije bilo, pa nije bilo ni prilike da otočno komunalno društvo dobije i najbolji kadar koji se na tržištu rada za taj posao trenutačno nudi, direktor komunalnog društva nije birao među ponuđenima, nego je izabrao unaprijed, a i radno mjesto je otvoreno upravo u trenutku kad je Negovetiću trebalo zaposlenje, pa se naveliko komentira da se tu radi i o »vraćanju dugova«. Osim toga, građani se pitaju otkud tolika hrabrost ili bahatost, da se u situaciji kada USKOK češlja javna poduzeća na državnoj razini, jer su se pokazala kao legla korupcije, na lokalnoj razini se u gradskom društvu bez straha od posljedica pogoduje političaru kod zapošljavanja. Uz to komentari idu u smjeru da se, kada su obični ljudi u pitanju, onda traži struka i škola, a kada je političar u pitanju, onda stručnost i diploma nisu važne pa profesor glazbe može biti zaposlen na poslovima investiranja u komunalnom društvu. U svakom slučaju, zamjetno je da su reakcije velikog dijela građana vrlo žestoke, a ova situacija bila je povodom da se u javnosti ponovo počelo spominjati Negovetićeve grijehe po pitanju zapošljavanja u gradskim institucijama. Osim što je zapošljavanje Negovetića bila top tema na creskoj rivi, kafićima i radnim mjestima, jučerašnji tekst u našem listu izazvao je reakcije građana, a osim telefonskih poziva u kojima su nam skretali pozornost na, kako neki kažu, velike nepravilnosti u komunalnom društvu, među kojima se navodi i nepotizam, dobili smo i e-mail u kojem građanin, među ostalim, navodi: Vjerujem da se svi građani Cresa i Lošinja skupa s Gajom, ...»raduju« ... i vesele njegovom, ... »novom izazovu«... koji zaboga, nema nikakve veze s nekakvim nedajbože, uhljebljenjem! Pa tko se ne bi radovao! Svakome je jasno da jednom stručnjaku kao što je naš Gajo, predstavlja satisfakciju, radost i izazov i uspjeh kada nakon dugotrajnog stručnog školovanja i dugogodišnjeg samozatajnog rada, prolazeći hijerarhijske i strukovne stupnjeve, dokazavši se tisuću puta, dođe na odgovorno mjesto gdje se struka, radno iskustvo, britkost uma, diplomatičnost i zrelost sinergično sjedinjuju. Od sada će nam vranska voda biti još slađa, piše tako jedan čitatelj! Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/fleissovi-grade-stambeni-kompleks-creski-vrtovi/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/fleissovi-grade-stambeni-kompleks-creski-vrtovi/#When:10:34:48Z Poznata hrvatska skijaška obitelj ulaže u stanogradnju u Cresu. Vrijednost investicije je dva milijuna eura, a kompleks bi trebao biti dovršen u ljeto 2010. godine CRES »Creski vrtovi« naziv je stambenog projekta, na predjelu Grabar-Brajdi u Cresu, investitor kojeg je tvrtka CresRea d.o.o., naše poznate skijaške obitelji Fleiss. Radi se o zanimljivom stambenom kompleksu kojeg čine dva dvojna i jedan samostalni objekt, sa dvanaest stanova koji će se prostirati na 1.760 metara četvornih kroz prizemlje, prvi kat i potkrovlje. Vrijednost investicije je dva milijuna eura, a kompleks bi trebao biti dovršen u ljeto 2010. godine. Reno Fleiss, kaže da je ovaj stambeni kompleks tek dio poslovnog projekta kojeg planiraju razvijati na otoku. Naime, obitelj Fleiss već 28 godina tijekom ljeta boravi u Cresu gdje imaju vikendicu i poznati su zaljubljenici ovog otoka, a dugoročni je plan da im Cres bude stalna adresa boravka. Posljednjih osam godina tijekom sezone obitelj Fleiss vodi nekoliko djelatnosti u turizmu, među kojima rent a car, trgovinu u sklopu ACI Marine, a u Kampu Kovačine, Sebastijan Fleiss, pionir hrvatskog snowboarda, organizira izlete kanuima, pješačke ture i druge vidove turističke ponude s okusom avanture. Reno Fleiss ističe kako je Cres idealno mjesto za turizam kakav se ne može doživjeti niti na jednom drugom jadranskom otoku, a osim jedinstvene biološke raznolikosti, ima mnoge druge komparativne prednosti, među kojima je njegova blizina zapadnoj Europi, te navodi kako se tvrtka CresRea u svojoj poslovnoj strategiji okrenula afirmaciji upravo tih otočnih specifičnosti te žele pridonijeti njihovoj valorizaciji. U tom cilju uspostavili su suradnju s agencijom iz Velike Britanije koja je na Cresu snimala materijal za promotivni film o otoku. Web stranica gdje je prezentiran stambeni kompleks »Creski vrtovi«, www.apartmani-cres-croatia.com, donosi i podatke o otoku, i to upravo one koji predstavljaju njegova prirodna bogatstva. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/tisucu-cresana-od-danas-bez-lijecnika/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/tisucu-cresana-od-danas-bez-lijecnika/#When:10:34:48Z Jučer je posljednji radni dan dr. Kukurin koja se vraća u Rijeku, a dogovoreni bračni par liječnika od dolaska je odustao u ponedjeljak CRES Nitko ne zna tko je trenutno liječnik za preko tisuću creskih pacijenta koji zdravstvene kartone imaju kod obiteljske liječnice Biserke Šuprahe, a koja je od studenog prošle godine na specijalizaciji obiteljske medicine te ju je mijenjala liječnica Dajana Kukurin. Naime, danas je u creskoj ambulanti posljednji radni dan dr. Kukurin, koja se vraća u Rijeku u očekivanju specijalizacije. Za nju zamjena nije osigurana, a bračni par liječnika na koje se ozbiljno računalo i činilo se da su dogovori uspješno privedeni kraju, od dolaska na Cres odustao je u ponedjeljak. Natječaj za popunjavanje radnog mjesta liječnika raspisan je tek 25. listopada i sad treba vidjeti da li će uopće biti zainteresiranih liječnika za rad u Cresu. Ovaj put se, po tko zna koji put, potvrdilo da je zdravstvo na Cresu veliki problem i da žitelji najvećeg hrvatskog otoka imaju katastrofalnu razinu zdravstvene usluge. To se ogleda i kroz ustroj, jer Cres je ispostava ispostave. Naime, ambulanta u Cresu je ispostava lošinjskog Doma zdravlja, koji je pak ispostava Županijskog doma zdravlja. Sporna ambulanta obiteljske medicine, za koju se trenutno ne zna tko je u njoj liječnik, je u nadležnosti Županijskog doma zdravlja. Cres ima još jednu liječnicu obiteljske medicine, dr. med. Lidiju Pohlel, koja skrbi o gotovo 1.600 pacijenata, ali ona je ugovorna liječnica i nema veze sa Županijskim domom zdravlja, a u creskoj ambulanti ima zakup prostora i obavlja službu pripravnosti. Dr. Pohlel kaže kako se nada da će Županijski dom zdravlja u što skorijem roku osigurati liječnika te navodi da po zakonu ne može preuzeti pacijente te dodaje da ni kompjutorski sustavi ove dvije otočne ambulante nisu kompatibilni. Ravnatelj lošinjske ispostave Županijskog Doma zdravlja, mr. Branko Lakner kaže kako se ostvaruju njihova stalna upozorenja da će biti velikih problema u osiguranju liječničkog kadra na otocima i pojašnajva da se do ponedjeljka činilo da će Cres biti kvalitetno riješen jer je interes za radom u creskoj ambulanti iskazao bračni par liječnika, ali kako su oni odustali, u dva dana bilo je nemoguće naći liječnika: Od ponedjeljka pokušavamo stupiti u kontakt s dr. Biserkom Šuprahom, ali nam se ne javlja na telefon. Doktorica je na specijalizaciji, ali smatramo da bi se zbog svojih pacijenata trebala malo i žrtvovati i sada kada je ovakva situacija preuzeti ambulantu, kaže ravantelj lošinjskog Doma zdravlja Branko Lakner, koji ne isključuje mogućnost da, ukoliko ne bude drugog rješenja, on odradi u creskoj ambulanti, nakon što završi posao u svojoj ambulanti obiteljske medicine u Malom Lošinju. Creski gradonačelnik Kristijan Jurjako kaže da je u cilju rješavanja na stalnoj vezi sa pročelnikom za zdravstvo u Primorsko goranskoj županiji i ravnateljicom Županijskog doma zdravlja, kako bi se pitanje liječnika što skorije riješilo. I dok nadležni telefoniraju i sastanče, kome će se sutra obratiti i od kojeg liječnika pomoć zatražiti, više od tisuću creskih pacijenata, nema pojma. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/lose-godine-pokazuju-tko-su-dobri-maslinari/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/lose-godine-pokazuju-tko-su-dobri-maslinari/#When:10:34:48Z Problema s urodom nemaju oni koji posao rade u skladu s preporukama struke te navodnjavaju maslinike, kaže Danilo Ivković CRES Potvrdio se drastično manji urod maslina, koji je bio najavljen još u vrijeme njihove cvatnje, pa ove godine, kao i na drugim kvarnerskim otocima, Cres i Lošinj bilježe značajno slabiji urod nego ranijih godina. Ove godine slabi urod objašnjava se nedostatkom vlage u zraku u vrijeme cvatnje, što se negativno odrazilo na oplodnju, a time u konačnici i na loš urod. Za razliku od prošle godine kada je na Cresu bilo prerađeno preko 760.000 kilograma ploda, ove godine uspjeh će biti ako se uspije preraditi 100.000 kg, kaže direktor creske Poljoprivredne zadruge Mateo Ferarić. I dok u godinama dobrog uroda uljara PZ-a radi punom parom cijeli dan, za sada za tim nema potrebe, a prerada se organizira u dogovoru s maslinarima i po potrebi. Uz zadružnu Uljaru, ovlaštena uljara na cresko-lošinjskom otočju jedino je još u Nerezinama, i to Uljara »Meline«, vlasnika Danila Ivkovića, najvećeg lošinjskog maslinara, koji očekuje da će ove godine preraditi tek 20 posto lanjske količine, a lani je bilo prerađeno 100 tona maslinova ploda. Ivković kaže kako je karakteristika maslinarstva na otoku neredovitost uroda, to jest masline intenzivno rode svake druge, ili treće godine te da je među otočanima uvriježeno mišljenje kako je to zato što su naše masline takve. No Ivković takvo mišljenje smatra netočnim i pojašanjava da upravo loše godine pokazuju tko su dobri maslinari: Urod u mom masliniku ove godine bit će na razini lanjskog, možda čak nešto veći, a problema s urodom nemaju ni drugi maslinari na cresko-lošinjskom otočju koji posao rade u skladu s preporukama struke i primjenjuju suvremene agrotehničke mjere te navodnjavaju maslinike. Dobar i redovit prinos maslina moguć je ukoliko se radi ozbiljno i stručno. Neredovit urod je posljedica nesustavnog bavljenja maslinarstvom, pojašanjava lošinjski maslinar Danilo Ivković. Inače, na Cresu se masline beru s oko 120.000 stabala maslina, a po nekim zapisima otočni maslinarski fond čini čak 300.000 stabala. Maslinarstvo je značajna gospodarska grana i većina creskih obitelji se njime bavi, iako valja istaknuti da je za mnoge od njih maslinarstvo dopunska i više hobbi djelatnost, dok se manji broj maslinara njome bavi u skladu s preporukama struke i primjenom suvremenih agrotehničkih mjera. Unatoč tome, prihod od maslinovog ulja nije mali. Naime, lani je u Uljari creske Poljoprivredne zadruge proizvedeno preko 110.000 litara maslinovog ulja, što je novostvorena vrijednost preko 11 milijuna kuna. Najveći dio creskog maslinarskog fonda čine stari maslinici, koji ovom otoku daju posebnu ambijentalnu vrijednost, a cresko maslinovo ulje bilo je poznato i u Rimskom carstvu. Lošinj ima manju maslinarsku tradiciju, ali je zamjetno da se na ovom otoku posljednjih godina bilježe pozitivni pomaci. Sade se novi maslinici, a maslinarstvom se počinju baviti mladi ljudi i to ne kao dopunskom, već osnovnom djelatnošću. Procjena je da se na Lošinju obrađuje oko 50.000 stabala maslina. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/umjesto-u-klaonicama-janjeci-ostaci-u-prirodi/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/umjesto-u-klaonicama-janjeci-ostaci-u-prirodi/#When:10:34:48Z Organski otpad koji nakon klanja završava u okolišu, može uzrokovati zagađanje pa i zarazu, a ti odbačeni ostaci ukazuju i na rašireni rad »na crno« CRES Desetak kilometara od Cresa prema sjeveru, uz državnu cestu, nedaleko oznake za 45. paralelu, na mjestu gdje je proširenje i od kuda vidik puca na Rijeku, Krk, Velebit, netko je odbacio janjeće kože i crijeva, dio je u plastičnim vrećama, a dio rasut niz padinu, a sve skupa širi nepodnošljiv smrad i čini vrlo neugodnu sliku na otoku uz koji se voli isticati eko predznak. O odbačenim ostacima lešina izvijestio nas je jedan građanin, nakon čega smo pitali u Gradu Cresu imaju li saznanja o tome, a gradonačelnik Kristijan Jurjako kazao je da mu je to prvi glas te da će na teren uputiti komunalnog redara. No, ovaj primjer nije usamljen, i nije od jučer, a očito je da najveći dio janjećih ostataka koji nisu za prodaju ostaje odbačen u otočnom okolišu, a Cres u tome nije izuzetak. Problem vune, za koju nije organiziran otkup i koja također ostaje na otočnim pašnjacima kao otpad, poznat je i o njemu se često govori, ali u konačnici se ništa konkretno i korisno ne poduzima. Čini se da je isti slučaj i s organskim otpadom koji nakon klanja završava u okolišu, što može uzrokovati zagađanje pa i zarazu, a osim toga, tako odbačeni ostaci ukazuju i na rašireni rad »na crno«. Naime, kada bi sve bilo po zakonu, ovčari bi janjce na klanje trebali davati u za to registriranoj klaonici, a osim klanja, ovčar bi trebao platiti i veterinarski pregled. Međutim tu proceduru poštuju tek rijetki, a u jedinoj ovlaštenoj klaonici, onoj Poljoprivredne zadruge Cres, godišnje se kolje od dvije do dvije i pol tisuće janjaca, od čega je najveći broj, oko dvije tisuće, zadružnih janjaca. Na otoku Cresu je preko selekcijskog centra registrirano od 15 do 16 tisuća ovaca, od toga ih oko četiri tisuće pripada Poljoprivrednoj zadruzi. S obzirom na taj registirani broj, a koji pritom nije konačan, jer dio ovaca nije ni registriran kroz sustav poticaja, za očekivati je da se godišnje na otoku kolje pola, znači preko osam tisuća janjaca. S obzirom da se u zadružnoj klaonici odradi maksimalno dvije i pol tisuće, valja zaključiti da se preko pet tisuća janjaca godišnje kolje »na crno«. Direktor Poljoprivredne zadruge Cres Mateo Ferarić potvrdio nam je ove brojke i kaže kako problem definitivno postoji i to ne samo na Cresu, nego i na drugim otocima. Na Krku gdje je oko trideset tisuća ovaca nema klaonice, a tek dvije klaonice su u regiji, i to u Čavlima i Senju, ali kao i u Cresu, kroz registrirane klaonice, prolazi tek manji dio od stvarnog broja janjaca koje ovčari plasiraju na tržištu. Inače kože, crijeva i drugi ostaci ne smiju se odlagati na gradskim, komunalnim odlagalištima otpada, već se trebaju posebno tretirati i to od tvrtki koje su ovlaštene za organski otpad. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nakon-devet-mjeseci-roena-ginekologija/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nakon-devet-mjeseci-roena-ginekologija/#When:10:34:48Z Creske će žene ponovo imati priliku, dva puta mjesečno, na svom otoku obavljati ginekološke preglede CRES - Nakon devet mjeseci pregovori na relaciji ginekološka ambulanta Grad Cres Primorsko-goranska županija, izgleda primiču se kraju i, po najavama, do kraja ovog mjeseca u creskoj Ambulanti, podružnici lošinjskoga Doma zdravlja, koji je pak podružnica Županijskog doma zdravlja, konačno će creske žene ponovo imati priliku, dva puta mjesečno, na svom otoku obavljati ginekološke preglede. Naime, devet mjeseci traje priča o ovoj zdravstvenoj usluzi, koja se uglavnom odvijala po sistemu povuci - potegni. Privatna ordinacija ginekologinje Melite Mrđen, koja ima ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, jedina je ginekološka ambulanta na cresko- lošinjskom otočju i gotovo sve žene s ovog otočja ovu vrstu primarne zdravstvne zaštite obavljaju u toj ambulanti. Posljednjih 14 godina dr. Mrđen, osim svakodnevno u Malom Lošinju, dva puta mjesečno ordinirala je u Cresu, što je značajno olakšavalo i ovu vrstu zdravstvene usluge činilo dostupnom ženama na Cresu. Međutim, s promjenom zakonskih uvjeta, ginekologinja Mrđen se našla u situaciji da je preglede obavljala u ambulanti u kojoj uvjeti nisu zadovoljavali zadane standarde te je s početkom godine prestala u Cresu obavljati preglede. To je creskim ženama prilično zagorčalo život, jer su na pregled morale u 56 kilometara udaljeni Mali Lošinj, a pri tom nisu mogle dobiti ni naknadu za putne troškove. Sve je to izazvalo veliko ogorčenje žena, ali nadležnima je eto trebalo devet mjeseci da se nađe rješenje. Polovicom srpnja dožupanica Nada Turina- Đurić posjetila je cresku ambulantu te kazala da je za potrebe ginekološke ambulante nabavljena oprema iz Županijskog doma zdravlja i da su osigurani uvjeti za rad ambulante. Gradonačelnik Kristijan Jurjako tada je najavio da će Grad Cres podmirivati troškove puta ginekologinje, a sada je konačno sve skupa zaokruženo. Od Marine Medarić, članice savjeta gradonačelnika, doznajemo da je s doktoricom Mrđene dogovoreno da će joj za dolazak na Cres biti isplaćeni troškovi puta te dnevnica i da je u tijeku ishodovanje dozvole za rad ginekološke ambulante od nadležnih inspekcija. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/ulovili-su-divlju-svinju-od-170-kilograma/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/ulovili-su-divlju-svinju-od-170-kilograma/#When:10:34:48Z Igor Sokolić, inače član lovačkog društva u Nerezinama na Lošinju, s prijateljem je odstrijelio vepra u lovištu. Bio je prevelika za prtljažnik auta Divljih svinja na Cresu ima koliko želite. Ikao lovci organiziraju lov, ima ih jako puno, pa lokalnom stanovništvu stvaraju goleme probleme. Uništavaju ljudima vinograde, rekao nam je čitatelj koji je snimio ulov kraj lovišta Punta Križa na jugoistočnom dijelu Cresa. Lovili su je na čeku. Dopala ih je životinja od 170 kg. Bila je prevelika da bi je stavili u prtljažnik automobila pa su se dosjetili i privezali je za prednji dio auta - rekao nam je čitatelj. Kaže da nisu nikoga ugrožavali u prometu, jer je cesta na kojoj ih je snimio zapravo cesta lovišta. - Vozio sam i pred sobom vidio nešto čudno. Znao sam da su oni, ali je automobil čudno izgledao. Shvatio sam da su ulovili divlju svinju, pa sam ih zamoli da se zaustave da bih mogao snimiti trofej - navodi čitatelj. Konstantin Sokolić, čelnik Lovačkog društva Halmat kaže da je njegov sin, inače lovočuvar u lovištu, bio strpljiv. - Odstrijelio ga je oko pola noći. Od njega smo napravili gulaš za lovačku veselicu nakon što je veterinar potvrdio da se meso može jesti - rekao je Konstantin. Divljih svinja na Cresu ima toliko da organiziraju lov cijele godine. Dolaze lovci i iz inozemstva. - Sukladno zakonu o otocima dužni smo, između ostalog, voditi brigu o broju divljih svinja na otoku - pojasnio je Konstatin. Lovci, dodao je, trofeje inače tako prevoze na svojim automobilima. Izvor: www.24sata.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gradonacelnik-kriv-za-iskoristavanje-magarca/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gradonacelnik-kriv-za-iskoristavanje-magarca/#When:10:34:48Z Sporni oblik zabave turista ispitat će se s aspekta usklađenosti s komunalnom i odlukom o korištenju javnih površina, kaže Jurjako CRES Cresko Društvo za zaštitu životinja pokrenulo je inicijativu i od gradonačelnika Kristijana Jurjaka traži da se na gradskoj razini donese odluka o zabrani korištenja životinja u zabavne svrhe, a sve u cilju da grad Cres razvija i unapređuje pozitivne suvremene etičke vrijednosti i svijest svojih građana kako bi izbjegao negativno mišljenje turista o otočnoj kulturi i vrijednostima. Povod inicijativi je ponuda jednog poduzetnika koji nudi magarca koji vuče kola za slikanje s turistima i zabave djeci. Članica creskog Društva za zaštitu životinja Karin Filinić ističe da se, nažalost, u sve više primorskih mjesta magarca koristi na neprimjeren način i u suprotnosti od onoga kako se to tradicionalno činilo. Za životinju sigurno ne može biti ugodno da je se kroz gužvu i buku provodi kroz trg i rivu. Osim toga postoji opasnost da životinja uznemirena i pod stresom uslijed straha ozlijedi nekoga ili ugrize, jer takvih je slučajeva bilo. Činjenica je da mnogi ljudi s nevjericom, negodovanjem, ali i podsmijehom gledaju kako se nesretnu životinju maltretira i iskorištava za privlačenje turista u novoj »zabavnoj« ponudi u našem gradu. Za većinu turista to nije privlačno, nešto što mi nazivamo novom turističkom atrakcijom oni percipiraju i prijavljuju kao okrutnost nad životinjom, koja je često, uz torturu, gladna i žedna, ističe Karin Filinić i podsjeća da je Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno životinje koristiti u cirkuske i druge predstave ukoliko ih se pritom prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede i strah te navodi da je već 29 gradova i općina u Hrvatskoj zabranilo gostovanja cirkusa u kojima nastupaju životinje radi zabave. Gradonačelnik Kristijan Jurjako kaže kako će ovaj slučaj korištenja magarca u svrhu zabave i u sklopu turističke ponude razmotriti, da će ispitati usklađenost s komunalnom odlukom i odlukom o korištenju javnih površina. Uz to komunalni redar će ispitati uvjete pod kojima životinja živi i kako se organizira ova vrsta ponude te dodaje da ako se konji i kočija mogu vidjeti u Zagrebu, Beču i drugim europskim gradovima, da ne vidi razloga zašto ne bi magarac mogao biti i dio turističke ponude u Cresu, ako se sve provodi sukladno zakonu. Poduzetnik Franjo Dorčić, koji je osmislio ovaj novi turistički sadržaj, prozivke od strane društva za zaštitu životinja smatra neosnovanim. Način na koji držim i brinem o životinji, kao i kako ga prezentiramo gostima otoka, nije u suprotnosti sa zakonom niti s tradicijom otoka, već naprotiv. Smatram da ovim sadržajem nisam narušio image eko otoka, a osim toga niti od jednog gosta niti otočana nisam dobio kritike ni pritužbe, zaključuje poduzetnik Franjo Dorčić. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/urnebesna-atmosfera-u-sportskoj-dvorani/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/urnebesna-atmosfera-u-sportskoj-dvorani/#When:10:34:48Z Creska škola domaćin natjecanja četvrtaša s četiri otoka CRES Od čega se dobiva plastika, koliko mora odlagalište otpada biti udaljeneno od naselja, što sve štedimo reciklažom papira, kako se naziva mjesto gdje se reciklira komunalni otpad, koje su posljedice prekomjerne upotrebe umjetnih gnojiva, samo je dio pitanja u ekokvizu na koja su učenici četvrtih razreda osnovnih škola s Krka, Raba, Lošinja i Cresa odgovarali »ko iz topa« i pokazali odlično znanje iz područja zbrinjavanja otpada. Da to nisu nikakvi štreberi, nego pravi ljubitelji znanja, ali i zabave i druženja, otočni četvrtaši pokazali su kod predstavljanja mjesta iz kojih doalze te u nastavku programa koji se sastojao od natjecanja u prenošenju krumpira na žlici, trčanja u vrećama, povlačenja konopa. Urnebesna atmosfera vladala je u creskoj sportskoj dvorani gdje su puni žara natjecatelji davali sve od sebe u natjecanju, a publika u navijanju. Najuspješnija je bila ekipa domaćina, četvrtaša OŠ Frana Petrića, s osvojenih 35 bodova. Drugo mjesto podijelili su učenici lošinjske OŠ Marija Martinolića i krčke OŠ Frana Krste Frankopana Dobrinj, s osvojenih 30 bodova, treće mjesto su podijelili krčka OŠ Frana Krste Frankopana Baška i OŠ Ivana Rabljanina Rab. Ovo je osmi susret otočnih četvrtaša, koji uvijek potvrdi veliki entuzijazam organizatora i ljubav učiteljica prema njihovom poslu, a gdje se sije ljubav, raste veselje, pa je tako bilo i na ovom susretu koji je okupio 170 djece. Organizator je Društvo Naša djeca (DND) Mali Lošinj u suradnji s Udrugom »Put« iz Labina, Županijskim aktivom učitelja razredne nastave. Skup je pozdravila predsjednica lošinjskog DND Jadranka Hofmann i ravnatelj creske škole Mirko Parat, a program je vodila Lori Dagostin Luketa iz Udruge »Put«, koji su i autori ekokviza. Izvor:www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/svaka-sedma-ili-deseta-noc-gostima-besplatna/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/svaka-sedma-ili-deseta-noc-gostima-besplatna/#When:10:34:48Z Pogodnost jednog dana gratis boravaka u kampu ostvaruje se nakon sedam dana, a u hotelu nakon deset dana. Osim toga u pred i posezoni, gostima kampa »Cresanka« refundira troškove trajekta CRES Ako je suditi po turističkoj statistici, u prva četiri mjeseca, globalna kriza nije uzela danak u turističkoj posjeti na Cresu. Naime, u razdobolju od siječnja do kraja travnja na području Turističke zajednice Grada Cresa registrirano je 16 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja nego lani. Direktorica Turističkog ureda, Darija Vasić ističe kako je mnogo učinjeno u predstavljanju destinacije, kroz prisustvo na velikom broju turističkih sajmova, pojačanom oglašavanju: Po dolasku gostiju na svima nama je da damo sve od sebe kako bi se gosti na našem otoku osjećali što bolje i kako bi im pružili puni doživljaj i na najbolji mogući način predstavili sve naše komparativne prednosti. Najbolja reklama destinacije je kvalitetna i sadržajna usluga. Cres se na tržištu definitivno profilirao kao destinacija prirodnih ljepota, očuvanog okoliša, atraktivnih plaža, jedinstvene bioraznolikosti i to je najjači motiv dolaska naših gostiju na otok. Ne očekujemo značajnije promjene u strukturi gostiju, što znači da se i dalje očekuje najveća posjeta gostiju iz Njemačke, koji u ukupno ostvarenim noćenjima čine čak 33 posto turista, slijede Talijani, Slovenci i Austrijanci i očekujemo da će tako biti i ove sezone, osim što je moguće da boravak gostiju bude kraći. Učinjeni su pomaci u kvaliteti smještajnih kapaciteta, evidentno je da privatni iznajmljivači iz godine u godinu ulažu u svoje kapacitete. Posebno je važno da odnos cijene i kvalitete bude korektan, a rade se i marketinški iskoraci, pa »Cresanka« d.d. osigurava gostima hotela na svakih deset noćenja, jednu noć gratis, dok se pogodnost jednog dana gratis boravaka u kampu ostvaruje nakon sedam dana. Osim toga u pred i posezoni, gostima kampa Cresanka refundira troškove trajekta, navodi direktorica Vasić. Ove sezone nastavlja se s već ustaljenim programom događanja u sezoni, uz Lubeničke večeri, tu su večeri ozbiljne glazbe u Martinščici, Dani Tramuntane u Belom, u sklopu creskog ljeta Semenj, Eko etno sajam, Teatar na Pjaceti, Ljetni karneval, a jednom tjedno tijekom srpnja i kolovoza na pristanišnom mulu bit će organizirana prigodna događanja. I ove godine nastavlja se program redovitog čišćenja tridesetak plaža na otoku, novost je da će četiri plaže biti namjenjene za pse i to na Grabru iza benzinske postaje, potom na početku šetnice Lungo mare, na mini marini Kampa Kovačine i u uvali Gavza. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/otvorena-novoureena-setnica/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/otvorena-novoureena-setnica/#When:10:34:48Z Između Kampa Kovačine i TN Gavza otvorena novouređena šetnica CRES Primopredaja i obilazak predstavnika izvođača i investitora radova na šetnici između Kampa Kovačine i turističkog naselja Gavza, označila je završetak radova, započetih polovicom ožujka, u sklopu kojih je proširena šetnica u dužini od jednog kilometra. Uz šetnicu je postavljena i infrastruktura za 35 stupova javne rasvjete, a tijekom idućih dana bit će ih postavljeno deset. Radove su zajednički financirali tvrtka Crepsa u visni 305 tisuća kuna, Grad Cres s 250 tisuća, Cresanka d.d. sa 122 tisuća i Turistička zajednica sa 60 tisuća kuna. Sveukupna vrijednost radova je milijun kuna, a razliku do tog iznosa kreditirao je izvođač, tvrtka Elektrovoda, koja s Gradom Cresom ima četverogodišnji ugovor o održavanju pomorskog dobra. Investicijom je značajno unaprijeđeno stanje u prostoru u ovom, tijekom turističke sezone najatraktivnjem i najfrekventnijem dijelu grada, koje osim gostiju kampa i naselja Gavza, rado koriste, kako domaće stanovništvo, tako i svi ostali gosti mjesta, među kojima najviše biciklisti i ljubitelji pješačenja. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/negoveti-mladima/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/negoveti-mladima/#When:10:34:48Z Gaetano Negovetić, kandidat za gradonačelnika Cresa, održao je konferenciju za tisak posvećenu mladima. Na njoj je javnost upoznao s dijelom svojih aktivnosti tijekom prošlih mandata na mjestu gradonačelnika kojima je cilj bio poboljšanje uvjeta učenika i studenata. "Smiješno je kad moji politički protivnici za mene kažu da nisam ništa napravio za mlade, da ne razumijem njihove potrebe," rekao je Negovetić. "Moja je gradska uprava u protekla tri mandata napravila puno više nego što joj je obveza, puno više nego što slični gradovi čine za mlade." Posebno je naglasio stipendije koje u Cresu mogu dobiti svi studenti kojima to treba, neovisno o ocjenama, socijalnom statusu ili drugim kriterijima: "Grad Cres pomaže svakom studentu koji treba stipendiju," rekao je Negovetić. Grad Cres plaća putne troškove učenicima i studentima od mjesta boravka do mjesta školovanja. Zbog toga mladi češće dolaze na svoj otok čime duže ostaju povezani s njim. Sve bolja prometna povezanost otoka s kopnom također je usmjerena istom cilju. Negovetiću nitko dobronamjeran neće zaboraviti dugogodišnju bitku za katamaran. Sada kad Cres ima svakodnevnu vezu s kopnom to se smatra normalnim, ali to nije bilo lako postići. U sljedećem mandatu Negovetić kao jedan od svojih ciljeva naglašava "creski" katamaran, neovisan o Lošinju, koji će moći i više puta dnevno povezivati Cres i Rijeku. To će također pomoći učenicima i studentima, koji to žele, da češće putuju s otoka na kopno i nazad. "Jedna od stvari koje mi predbacuju, a to je financiranje raznih udruga iz proračuna, također je usmjerena prvenstveno mladima. Ta tko se uključuje u rad raznih sportskih i drugih udruga ako ne najviše mladi?", zapitao se Negovetić. Cilj financiranja sportskih klubova i drugih udruga koje okupljaju mlade (i starije) je prije svega poticanje njihovog rada i pružanje mogućnosti mladima da korisno upotrijebe svoje slobodno vrijeme. "Ako i nisam više mlad ne znači da ne razumijem potrebe mladih", rekao je na kraju Negovetić. "Zato sam okružen mladima i uvijek volim poslušati što ih muči i učiniti što mogu da se njihove želje i potrebe realiziraju. Uostalom, imam namlađeg kandidata za gradonačelnika, koji je u prošlom mandatu bio potpredsjednik Gradskog vijeća, visoko je obrazovan i uspješan u poslovnom i privatnom životu. Ne treba sumnjati da ćemo on i ja u sljedećem mandatu znati učiniti još puno toga za mlade." 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/otocnom-magistralom-kroz-oblake-prasine/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/otocnom-magistralom-kroz-oblake-prasine/#When:10:34:48Z Vrijednost investicije je 19,5 milijuna kuna, rok dovršetka šest mjeseci, a Hrvatske ceste cjelokupnu dinamiku rekonstrukcije otočne magistrale rade maksimalno usporeno BELEJ Na cresko-lošinjskoj magistrali, državnoj cesti D-100, GP Krk, intenzivno se radi na rekonstrukciji 5,5 kilometara dugačke dionice Hrasta Belej. Rekonstrukcija je počela u ožujku, a zbog visoke temperature, proteklih dana radi se u ekstremnim uvjetima, posebno što je gradilište ujedno i jedina prometnica kojom je moguće doći na južni dio otoka Cresa i na Lošinj. Unatoč činjenici da djelatnici ulažu maksimalne napore kako bi se promet odvijao sa što manje problema i zastoja, u pojedinim dijelovima dana stvaraju se kolone, a problem predstavlja golema količina prašine, koja se uslijed radova i prometa podiže na cesti. I dok se u vozilima moguće zaštititi zatvaranjem prozora, biciklisti i motoristi imaju priličnih problema vozeći se u oblaku prašine, ali ipak najgore prolaze radnici koji rade u iznimno teškim uvjetima. Asfaltiran jedan kilometar Svjestan je toga i direktor GP Krka Josip Purić, koji navodi da poduzimaju sve, da se posao organizira na najbolji mogući način, ali da postoji nekoliko ograničavajućih faktora na koje se jednostavno ne može utjecati. Radi se o rekonstrukciji ceste, dakle prometnica je istovremeno i gradilište, alternativne prometnice nema, cesta je imala širinu 5 metara, sada se proširuje na 6,5 metara i sve se odvija unutar tog prostora, od građevinske operative do prometa vozila. Purić kaže kako je do sada asfaltiran jedan, a do 1. srpnja pod asfaltom će biti tri kilometra ceste. S obzirom na pojačani dolazak gostiju pretpostavlja se da će se u špici turističke sezone radovi prekinuti na mjesec dana, da bi se ponovno nastavili s krajem turističke sezone, kada se planiraju rekonstruirati preostali kilometri do potpuno uređenih 5,5 km, koliko investicija obuhvaća. Imovinsko-pravna pitanja Valja podsjetiti da su investitor radova Hrvatske ceste, vrijednost investicije je 19,5 milijuna kuna, rok dovršetka šest mjeseci. Hrvatske ceste cjelokupnu dinamiku rekonstrukcije otočne magistrale rade maksimalno usporeno, a između ostalog sporo i nikako rješavaju imovinsko-pravne odnose i otkup zemljišta, kako bi se cesta mogla širiti i rekonstruirati. Tako još uvijek rješavaju imovinsko-pravna pitanja na dijelu dionice čija je rekonstrukcija u tijeku. Inače, GP Krk je na javnom natječaju za izvođača bio izabran još u listopadu prošle godine, ali se na početak radova čekalo pet mjeseci, pa umjesto da budu gotovi, to jest pri samom dovršetku, radovi su počeli tek u ožujku. Stoga za ovakvo stanje na otočnoj prometnici mnogo veću odgovornost od izvođača ima investitor Hrvatske ceste. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/negovetiev-odgovor-na-neistine/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/negovetiev-odgovor-na-neistine/#When:10:34:48Z Gradonačelnik Grada Cresa Gaetano Negovetić obavještava građanstvo grada Cresa da će svakog radnog dana, počevši od četvrtka, 21.5., od 17 do 18 sati biti u svom uredu na raspolaganju svim građanima Cresa, spreman opovrgnuti sve neistine koje se u zadnje vrijeme u smišljenoj kampanji iznose protiv njega u javnosti. Prethodna najava nije potrebna. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kamo-s-vunom/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kamo-s-vunom/#When:10:34:48Z Oko sto tona vuna ostane neiskorišteno Prošle godine na kvarnerskim otocima organizirano je prikupljeno i otkupljeno 12 tona vune, što je manje nego 2007., kad je prikupljeno 25 tona vune, a ovogodišnji otkup vune je upitan, doznaje se iz Centra za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana. Prošle godine vuna se organizirano otkupljivala samo na otoku Krku, a pretprošle i na drugim otocima. Procjenjuje se da na kvarnerskim otocima na godinu ostane oko sto tona ostrižene vune koja se većim dijelom ne iskorištava nego onečišćuje okoliš pa je Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana 2007. pokrenuo program u sklopu kojeg je u suradnji s kupcem organizirano otkupljivana vuna. Po riječima ravnatelja Centra Čedomira Milera, potkraj listopada prošle godine jedini otkupljivač »Vunapromet« iz Ivankova prestao je otkupljivati vunu i zatvorio je skladišta zbog promjene uvjeta na tržištu i nagomilanih zaliha, rasta cijene prijevoza i pada cijene vune. Centar je uspostavio vezu s nekoliko udruga koje se bave proizvodnjom vunenih proizvoda, kao što su Goranske vunarice, ali njihove su potrebe na godinu premale u odnosu na raspoložive količine i odnose se na češljanu vunu, a ne na sirovu. Miler je istaknuo da Centar nastoji pronaći druge mogućnosti, a jedna je otkup vune za potrebe građevinarstva, to jest za izolacijski materijal, za što postoji zanimanje i o čemu razgovara s jednom tvrtkom. Dodao je da bi otkup vune za građevinarstvo bilo dobro rješenje posebice zato što pri obradi vune u toj djelatnosti nema otpada koji onečišćuje okoliš i za koji se treba pobrinuti kao pri obradi u tekstilnoj industriji. Vuna koja ostane u prirodi onečišćuje okoliš pa do konačnog rješenja treba barem privremeno riješiti taj problem i vunu odgovarajuće skladištiti, rekao je Miler. Po podacima Centra, u Primorsko-goranskoj županiji ima 605 uzgajivača ovaca, od kojih njih 532 uzgaja ovce na kvarnerskim otocima, a ukupno imaju 34.280 ovaca. Prosječna veličina stada je 64 ovce, a prevladavaju hrvatske izvorne pasmine creska, krčka i rapska ovca. U sklopu organiziranog otkupa vune prošle godine, otkupljivači i kvarnerski ovčari dogovorili su se o otkupnoj cijeni od kune po kilogramu vune. Pozivu da financijski podupru otkup vune odazvale su se tri općine, pa je Punat sufinancirao otkup vune s dvije kune po kilogramu vune, a Vrbnik i Omišalj s 1,50 kuna po kilogramu. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gaetano-negovetic-bori-se-za-ostanak/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gaetano-negovetic-bori-se-za-ostanak/#When:10:34:48Z U utrku idu Kristijan Jurjako (HNS) i njegov zamjenik Nenad Kučić (SDP), čiju kandidaturu podržava koalicija stranaka HNS-SDP-PGS-HSLS CRES Na području Grada Cresa za dva tjedna će se ponoviti izbori za gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika jer nitko od tri kandidata nije dobio nadpolovičnu većinu. U utrku idu Kristijan Jurjako (HNS) i njegov zamjenik Nenad Kučić (SDP), čiju kandidaturu podržava koalicija stranaka HNS-SDP-PGS-HSLS, a na izborima ovaj dvojac dobio je najviše 734 glasa ili 45 posto. Za njima su za 90 glasova zaostali dosadašnji creski gradonačelnik Gaetano Negovetić (HDZ) i zamjenik Danijel Kučić (nezavisni), kojeg su podržala 644 birača, što je podrška od 40 posto. Njihovu kandidaturu podržava lista HDZ-a i lista HSS-a. Treći kandidat, nezavisni Marčelo Damijanjević i zamjenik Branko Benvin, dobili su podršku 240, ili 15 posto birača. Treba podsjetiti da je Gaetano Negovetić na izborima prije četiri godine mjesto gradonačelnika osvojio kao nezavisni kandidat, da bi se polovicom mandata ponovo vratio u HDZ, uz objašnjenje da iz stranke nikada nije ni izašao, nego da se kandidrao kao nezavisni zbog razilaženja s HDZ-om kojeg je tada bio preuzeo Damijanjević. Na ovim izborima, Damijanjević i Benvin su napravili ono što je Negovetić učinio prije četiri godine. Dakle, osnovali su Nezavisnu gradsku listu i kandidirali se za čelnu poziciju Grada, ali nisu postigli rezultat koji je uspio Negovetiću prije četiri godine, kada je doslovno pomeo svoje protivnike. Rano za preporuke Međutim, ovaj put Negovetić nije ponovio uspjeh od prije četiri godine, a rezultati izbora ukazuju da Cres želi promjene, ali će borba za prvog čovjeka Grada biti žestoka jer je rezultat u prvom krugu vrlo blizak i dva tjedna će Negovetić i Jurjako sigurno iskoristiti da privuku maksimalan broj birača. Jedan i drugi sigurno će nastojati pridobiti one birače koji su u prvom krugu svoj glas dali Damijanjeviću i Benvinu. Inače, Damijanjević jučer nije želio reći koga Nezavisna lista preporuča biračima jer, kaže, još je rano za preporuke, a oni žele da birači podrže onog koji će se založiti za njihove programske ciljeve, a to su primarno poticanje poduzetništva i gospodarstva i poboljšanje zdravstva. U Gradskom vijeću nitko nema natpolovičnu većinu, pa će se ovih dana zasigurno naveliko pregovarati, valja se nadati, a ne i trgovati na račun poreznih obveznika. Koalicija HNS-SDP-PGS-HSLS ima šest vijećnika, HDZ pet, HSS dva te Nezavisna gradska lista dva vijećnika. HDZ i HSS su potpisali predizborni sporazum u kojem je HSS podržao Negovetića za gradonačelnika, dok je ostalo trebalo dogovoriti nakon izbora i to sukladno izbornim rezultatima. Pinezić rekorder u Martinšćici Inače na izborima za Gradsko vijeće koalicija stranaka HNS-SDP-HSS-HSLS dobila je najviše glasova u Cresu i svim mjestima osim u Martinšćici gdje je apsolutni rekorder Fiorenzo Pinezić, nositelj liste HSS-a koji je dobio 80 glasova u tom mjestu, u kojem je koalicija dobila 38, HDZ 24 i NGL četiri glasa. U izboru za gradonačelnika Jurjako je dobio više glasova od Negovetića u Cresu, Orlecu, Valunu i Martinščici, a Negovetić je dobio više samo u Belom. Zanimljivo je da HSS podržava Negovetića za gradonačelnika, ali u Martinšćici gdje je lista HSS -a apsolutni pobjednik, više je birača dalo glas Jurjaku (72), nego Negovetiću (63). Rezultati izbora pokazuju da su birači nerijetko glasali za jednu političku opciju u svom mjestu, a za drugu u županiji. Izvor: www.novilist.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pljuste-otkazi-ugrozeno-tisuce-radnih-mjesta/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pljuste-otkazi-ugrozeno-tisuce-radnih-mjesta/#When:10:34:48Z Prvu neradnu nedjelju Magma je dočekala već sa 155, Getro sa 200 radnika manje. Viška će biti i u Mercatoru, dok Željko Kerum najavljuje kako je to samo vrh ledenog brijega. Crni dani u trgovačkoj branši po njemu će pogoditi čak 12 posto zaposlenih zbog licemjerja neprimjerenog ekonomskoj krizi. Rad na crno Nedjelja je s dvadesetak posto tjednog prometa većini trgovačkih centara bila drugi dan u tjednu po opsegu potrošnje, nakon subote, i premda sindikati osporavaju računicu poslodavaca po kojoj zbog neradne nedjelje trebaju uslijediti otkazi, do njih će doći. Da budemo precizni, riječ je o legalnom neproduljivanju kratkoročnih ugovora o radu, koji su redom na po tri mjeseca, pa tako zakonski to neće biti otkazi, premda će masa ljudi ostati bez posla. Zbog smanjenog opsega radnih sati nastat će višak radne snage. Dio ljudi rasporedit ćemo po radnim jedinicama gdje za to postoji potreba, otvarat ćemo nove centre pa ćemo ih i ondje preraspodijeliti. No dio će, na žalost, biti višak kaže Iva Jurković, voditeljica službe za odnose s javnošću Mercatora. Zdravko Pevec, suvlasnik Pevec grupe, tvrdi da ne može garantirati da u Pevecu neće biti otpuštanja. Trudit će se da zadrži sva radna mjesta, ali novih zapošljavanja sigurno neće biti. Jasno mi je da država brani kriminal ili neprimjereno ponašanje, no odluka da se nekome zabrani rad nedjeljom uopće mi nije jasna. Rad treba poticati, a ne zabranjivati, jer on stvara novu vrijednost kaže Z. Pevec i dodaje da se sada potiče rad na crno i sezonski rad. I dok se gubici nakon prve neradne nedjelje tek računaju, Mercatorovo iskustvo iz 2004. godine, kada je također nakratko na snazi bila zabrana nedjeljnog rada, govori da je riječ o padu mjesečnog prometa od oko četiri posto. No pad prometa sada bi mogao biti i veći zbog recesije. Naime, nakon što se valjala godinama, zabrana rada nedjeljom stupila je na snagu u iznimno nepovoljnom trenutku za gospodarstvo. Pala je već jednom na Ustavnom sudu i nije bez izgleda da neće ponovno. Najmanje 10 trgovačkih lanaca i šoping-centara najavilo je kako će u iduća dva tjedna podnijeti ustavnu tužbu protiv zabrane rada nedjeljom. Naštetili ugostiteljima Potvrđuju to u Emmezeti, City Centru One, Avenue Mallu... U Mercatoru ističu da će se pridružiti tužbi ako ih pozovu, ali da je nisu inicirali. Oklijevaju i u Konzumu, koji je i otprije zagovarao zabranu nedjeljnog rada, dok se drugi teško odriču prihodovnog kolača koji im je donosila nedjelja. Smanjenje potrošnje nije nešto što nam sada treba, slažu se trgovci. Nije nam nikako potrebno ni smanjivanje broja radnih mjesta uzrokovano zakonskim zabranama rada, kao ni manji promet koji dodatno smanjuje prihode državi. Stoga se podnositelji ustavne tužbe pitaju: kada neradna nedjelja padne na Ustavnom sudu, tko će nadoknaditi gubitke trgovcima i nezaposlenima? Paralelno s time, zabrana neizravno šteti i ugostiteljima u trgovačkim centrima koji sada nemaju prometa.(VečernjiList) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/novogodisnje-odluke-donose-vise-stete-nego-koristi/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/novogodisnje-odluke-donose-vise-stete-nego-koristi/#When:10:34:48Z Donošenje novogodišnjih odluka može vašem zdravlju donijeti više štete nego koristi, upozorila je britanska organizacija za mentalno zdravlje (Mind). Odluke poput onih o mršavljenju ili promjeni posla kod osoba mogu stvoriti negativnu sliku, pogotovo ako se ti planovi izjalove pa mogu dovesti i do osjećaja nesposobnosti. - Kažnjavamo sebe zbog onog što smatramo vlastitim nedostacima i postavljamo nerealne ciljeve kojima bi promijenili vlastito ponašanje, pa ne iznenađuje da se, kad ne uspijemo ostvariti odluku, osjećamo i gore nego prije. U 2009. umjesto donošenja odluke mislite pozitivno o godini koja je pred nama i onome što možete ostvariti - kaže direktor Mind-a Paul Farmer. Kako bi pomogli, Mind je za 2009. godinu dao i par savjeta o čuvanju mentalnog zdravlja: - Budite aktivni, vježbanjem ćete osloboditi endorfine koji su korisni za mentalno zdravlje - Budite ekološki osviješteni, povezivanje s prirodom poboljšava raspoloženje - Naučite nešto novo, to će stimulirati vaš mozak i dati vam samopouzdanja - Radite za zajednicu, to će biti nagrada za vas kao i za one kojima pomažete.(VečernjiList) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gripa-dolazi-odmah-poslije-nove-godine/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/gripa-dolazi-odmah-poslije-nove-godine/#When:10:34:48Z Odmah poslije Nove godine očekuje se gripa koja bi kroz siječanj, veljaču i ožujak trebala na tjedan dana za krevet prikovati nekoliko tisuća građana koji se proteklih mjeseci nisu na vrijeme zaštitili cjepivom. Zarazna je to bolest dišnog sustava uzrokovana virusima AH1N1 Brisbane 2007., AH3N2 Brisbane 2007. i B Florida 2006. Prenosi se kihanjem i kašljanjem, odnosno kapljicama koje se od bolesne osobe nađu u zraku. U svjetskoj povijesti se pamti prava pandemija gripe koja je bila davne 1918. i 1919. godine kada je od nje obolilo oko 20 milijuna ljudi. Dvije pandemije u Hrvatskoj Svom srećom ne radi se o smrtonosnoj bolesti jer od nje premine nešto manje od jedan posto oboljelih. Hrvatska je u dva navrata imala pandemiju gripe i to prvi put 1957. i drugi put 1968. godine kada je bilo zaraženo pola milijuna ljudi. Medicinske statistike širom svijeta pokazuju kako se godišnje od gripe zarazi više milijuna ljudi, a da bi taj broj bio manji kroz listopad i studeni se u svim zemljama vrše cijepljenja, pogotovo starijih ljudi, kroničnih bolesnika i djece. I ove je godine Hrvatska nabavila oko 650.000 cjepiva, a kako saznajemo u Zavodu za javno zdravstvo ne očekuju se masovna oboljenja. Za sve one koji su se zaboravili cijepiti protiv gripe još uvijek vrijede narodni recepti po kojima svakodnevno konzumiranje meda može neutralizirati virus gripe i ojačati imunološki sustav. Još ako se tome pridoda cimet u prahu uspjeh je zagarantiran, kaže narodna medicina.(DalmacijaNews) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/dan-dobrih-ljudi/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/dan-dobrih-ljudi/#When:10:34:48Z Ujedinjeni narodi su 1985. godine 5. prosinca proglasili Međunarodnim danom volontera. Oni su najznačajnija snaga svakog društva, pokretači humanosti i nositelji vrijednosti ljudskog potencijala. U više od 100 zemalja svijeta 5. prosinca proslavlja se kao Dan dobrih ljudi. Ujedinjeni narodi su također godinu 2001. proglasili Međunarodnom godinom volontera, te time pokazali da cijene volonterstvo kao izniman doprinos razvitku humanijeg i solidarnijeg društva u svim zemljama svijeta. Cilj je bio da se različitim oblicima i načinima promiče značaj i rad mreže volontera, te da se ukaže na postignuća milijuna volontera diljem svijeta, čime bi se u volonterski rad mogli privući i drugi. Volonteri rade u svojim zajednicama, i to ne radi novca, nego radi provedbe programa temeljenog na sedam osnovnih načela, osobito načela humanosti, neovisnosti i dobrovoljnog rada. Osnažujući najugroženije zajednice, pomažu ljudima da se osposobe i opet neovisno brinu o sebi i žive normalnim životom i u normalnim uvjetima, pomažu životinjama da dobiju novu šansu za dostojan i život vrijedan pažnje. Volonteri, dobrovoljni radnici, entuzijasti, borci za bolje sutra u prvim redovima, pomažu svima koji su bespomoćni, ugroženi, napušteni, usamljeni i povrijeđeni. Ako niste jedan od njih, možete im se zahvaliti što su tu za vas. Gradovi i volonterski centri u Hrvatskoj raznolikim programom obilježavaju svoj dan. Net.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pijanim-zenama-dijelit-ce-japanke-da-lakse-dou-kuci/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pijanim-zenama-dijelit-ce-japanke-da-lakse-dou-kuci/#When:10:34:48Z TORBEY - Kako pomoći pijanim ženama koje nose visoke potpetice da se što lakše vrate kućama nakon noćnih izlazaka, dosjetile su se gradske vlasti u Torbeyu u Velikoj Britaniji. Besplatno će im dijeliti japanke, javlja slovenski portal 24ur 'Ljudi ne žele bacati novac na to da bi pijane žene lakše hodale. Bolje da plaćamo policiju da se bori protiv kriminala', rekao je Matthew Elliott, glasnogovornik nezadovoljnih građana i Udruženja poreznih obveznika. Djevojke se ne žale 'Često izlazim do kasno u noć, a kući se vraćam bosonoga. Bole me noge od nošenja viskoih potpetica, pa mi se veoma sviđa ova ideja', rekla je 21-godišnja Leanne Thomas. Policajci će nositi pune vreće japanki i davati ih djevojkama koje teško hodaju, bilo zbog alkohola ili visokih potpetica. 'Nadamo se da će ovo pomoći mnogim ženama koje su se ozlijedile vraćajući se kućama pijane kasno navečer', rekao je Chris Singer, zamjenik šefa policije u Torbeyu. (TotalPortal) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kliseji-koje-trebate-izbjegavati-u-zivotopisu/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kliseji-koje-trebate-izbjegavati-u-zivotopisu/#When:10:34:48Z Vještine poput komunikativnosti, timskog igrača, sposobnosti ili odgovornosti, postali su svojevrsni klišeji koji toliko često budu napisani u životopisu da su poslodavci postali imuni na njih. Većina posloprimaca često "napuše" svoj životopis u nadi da će ih poslodavac lakše zamijetiti te pozvati na razgovor za posao. Nekoliko primjera čestih klišeja koje bi trebalo zamijeniti konkretnim primjerima, javlja MojPosao. Timski igrač U današnje vrijeme gotovo da i nema osobe koja će za sebe reći da se ne snalazi u timskom radu. Stoga je to nepotrebno isticati. Radije naglasite male stvari poput svojih aktivnosti, nagrada ili priznanja kako bi se izdvojili od ostalih kandidata. Također, ono što možete napisati je dati primjer iz vašeg iskustva koji će svjedočiti o vašoj vještini. Primjerice, koju ulogu ste imali u timskom radu na fakultetu ili na prethodnom poslu, koji su vam bili ciljevi te jeste li ih postigli. Voditelj projekta Ono što zanima poslodavca je što ste postigli na prethodnom poslu te jeste li primjerice, organizirali neki događaj ili ste upravljali s financijama. Ostvarujem rezultate Na to danas svi računaju. Osim toga, poslodavac će uložiti u vas i u vaše znanje jer smatra da ćete im donijeti rezultate koje očekuju. Radije u životopisu istaknite konkretan primjer. Primjerice, imate li prijedlog kako uštedjeti troškove u njihovoj tvrtki. Odgovornost Svaki zaposlenik odgovoran je za rad na svom poslu pa taj podatak i ne govori mnogo. No, ono što poslodavce zanima je pitanje: "Jeste li spremni na prekovremeni rad" ili "Jeste li spremni preuzeti i one dužnosti koje nisu u opisu vašeg posla?". (TotalPortal) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kako-ostati-zdrav-kad-zahladi/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kako-ostati-zdrav-kad-zahladi/#When:10:34:48Z Mnogi bi ljudi, vjerujemo, rado preskočili kišne jesenske i hladne zimske dane. Sezona gripa i prehlada, kao i pad imuniteta, dolaze s hladnim vremenom. No pripazite li malo na sebe, sve te neugodnosti možete izbjeći Redovito perite ruke Jednom kada započne sezona hladnoće, svatko traži način kako izbjeći bolesti. Jedan od jednostavnih načina je redovito pranje ruku. Sve bolesti koje se prenose dodirom, a to uključuje gripu i prehladu, možemo zaustaviti pranjem ruku svaki put kada se vratimo u kuću ili u ured. Pogotovo je važno prati ruke prije jela, nakon što ste bili u javnom prijevozu ili u trgovinama, i općenito na mjestima na kojima se zadržava puno ljudi. Pijte puno tekućine Za vrijeme hladnih mjeseci ljudi piju više toplih napitaka poput čaja i kave, no zanemaruju činjenicu da ova dva napitka u sebi imaju sastojke koji povećavaju izlučivanje vode iz tijela. Važno je uz njih piti i šest do deset čaša vode dnevno kako biste zadržali potrebnu razinu vode u tijelu. Redovito vježbajte Zbog manje dnevnog svjetla, zimi nam se čini da imamo i manje energije. Izvrstan način da pospješite cirkulaciju i razinu energije jest vježbanje. Samo 20 minuta vježbe dnevno pomaže nam i u borbi protiv kilograma koji se nakupe u zimskom periodu. Spavajte barem osam sati Većina ljudi ne spava preporučenih osam sati i to je jedan od razloga što se tijekom zime smanji razina energije i oslabi imunitet. Preporuča se opuštanje prije odlaska u krevet i svakako izbjegavanje alkohola i nikotina prije spavanja. Uzimajte vitamin D Većina ljudi ne dobiva dovoljnu količinu vitamina D zbog manje Sunčevog UV zračenja tijekom zime. Preporuča se uzimanje Vitamina D u tabletama ako su osobe starije od 50 godina. Vitamin D se povezuje sa zdravim kostima i smanjenjem rizika oboljenja od nekolika vrsta raka. Pazite na vlažnost kože Hladnoća uništava kožu i kosu, stoga je izuzetno važno koristiti preparate koji ih ovlažuju. Svima nam je poznato da, nakon učestalog ispuhivanja nosa kod prehlade, koža na nosu popuca i pocrveni. Kod toga nam pomažu vlažne maramice koje je uvijek dobro imati spremne i pri ruci. Jedite zdravo S dolaskom hladnih mjeseci većina ljudi se okrene prehrani koja sadrži puno ugljikohidrata i masti. Takva prehrana dovodi do pretjeranog nakupljanja kilograma i izaziva letargiju i pospanost. U prehranu uvrstite laganiju hranu. (tportal) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/izvrsnost-i-ekologija-u-teskim-otockim-uvjetima/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/izvrsnost-i-ekologija-u-teskim-otockim-uvjetima/#When:10:34:48Z Težak život stanovnika otoka, uvjetovan lošom infrastrukturom, odavna je poznata stvar. Međutim, poznato je i da takvi uvjeti od otočana zahtijevaju mnogo snalažljivosti, odlučnosti i originalnosti. Strogi kriteriji Čini se da je toga svjesno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pa je prošle godine ustanovilo priznanje Hrvatski otočni proizvod, a u utorak na Brijunima dodijelilo priznanja za 18 otočnih proizvođača. Svaki od njih morao je ispuniti načelo izvrsnosti, ekološke prihvatljivosti i upotrebljivosti. Cilj priznanja zaštita je autohtonih otočnih proizvoda, poticanje proizvodnje i razvoj otoka. Priznanja su dodijelili ministar Božidar Kalmeta i njegov pomoćnik Josip Borić. Među laureatima se našlo sedam proizvođača iz Primorsko-goranske županije, čiji proizvodi uistinu simboliziraju otoke i na dobrom su putu da postanu brand. Tri različita proizvođača s Krka predstavili su se žlahtinom, a jedan kozjim sirom, na Rabu se prave proizvodi od lavandina ulja i suhog cvijeta te slavna (i slasna) rapska torta, dok se Cres ponosi proizvodima od vune. Kako do stroja? Za vunene kapice i papuče zaslužna je Grupa za kvalitetniji život na otoku Cresu, čija nam je predsjednica Jasna Jakić rekla kako se Grupa koristi otpadnom vunom. - Ostaci vune se ne iskorištavaju, pa samo onečišćuju okoliš. Problem nam je transport jer ne možemo na otok dovesti potreban stroj za preradu, rekla je. Inače se koriste tradicionalnim otočkim metodama prerade.(vecernjilist) 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/otok-cres/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/otok-cres/#When:10:34:48Z Otok Cres, najveći jadranski otok, nalazi se na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Na jugu, u Osoru, povezan je pokretnim mostom s otokom Lošinjem. Cres je brdovit otok dug 66 km i širok od 2 do 12 km. Obala otoka je razvedena i duga oko 248 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istocni dio ovjencani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka Gorice (648m) i Sis (638m) nude jedinstve pogled na cijeli Kvarnerski zaljev pri kojem nitko ne ostaje ravnodušan. Izvor: TZG CRES 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/#When:10:34:48Z Fascinantan, složen mehanizam koji karakteriziraju pokretljivost i simultano obavljanje različitih zadataka, detaljno razrađena koordinacija, sposobnost formiranja pamćenja, ali i proizvodnje sline - bio bi, donekle, opis ljudskog tijela. Istina je, međutim, da su o tom 'utočištu ljudske duše' mnoge stvari većini ljudi još uvijek nepoznate ili nedovoljno razjašnjene. Predstavljamo vam deset začuđujućih činjenica o tjelesnim funkcijama i osobinama kojih nismo ni svjesni Cijeli se svijet smije zajedno s nama Svi već znamo da je zijevanje prijelazna pojava, no sudeći prema zaključcima novijih istraživanja, ista stvar vrijedi i za smijeh. Naime, smijeh stimulira regije mozga zadužene za pokretljivost facijalnih mišića, a oponašanje, dokazano, ima vrlo važnu ulogu u komunikaciji. Stoga se kihanjem, smijanjem, plakanjem i zijevanjem ostvaruju snažne veze unutar grupe ljudi. Zubi viška Mnoge ljudima odavno nepotrebne stvari, poput noktiju, dlaka na prsima, rukama i nogama, ostaju na svom mjestu iz jednostavnog razloga - nisu štetne. Odnosi se to i na umnjake koji su danas prije svega odličan izvor zarade oralnim kirurzima. Našim su, žilavom mesu sklonim precima oni itekako bili dragocjeni, ali ljudi su u međuvremenu razvili drugačije prehrambene navike. Unatoč tome, umnjaci su ostali na svom mjestu uzrokujući ništa drugo do frustrirajuće gužve u našoj usnoj šupljini. Hormoni u pubertetu djeluju na mozak Svima je jasno da su hormonalni procesi u pubertetu nužan preduvjet razvoja te da pripremaju naše tijelo za reprodukciju. No također je neizbježna ta nepodnošljiva emocionalna nestabilnost. Naime, hormoni poput testosterona imaju jak utjecaj na razvoj moždanih neurona, a promjene do kojih uslijed toga dolazi izazivaju intenzivne reakcije na razini ponašanja. Upravo iz tog razloga pubertet ne može proći bez pojava kao što su emocionalna neustaljenost, apatija i neodlučnost. Želudac luči korozivnu kiselinu U jednom od najaktivnijih dijelova ljudskog organizma odvija se proizvodnja iznimno opasne tekućine. Naime, želučane stanice luče klorovodičnu kiselinu, korozivnu tvar koja se u industriji koristi za obradu metala. Iako može djelovati na tvrde materijale poput čelika, sluz kojom su prekrivene stijenke želuca zadržava ovu opasnu tekućinu u probavnom sustavu te tako sprečava njeno potencijalno štetno djelovanje. Mozak je lagan, ali gladan Iako na njega otpada tek neznatnih dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto količine kisika i unesenih kalorija. Tri su cerebralne arterije odgovorne za stalno pumpanje kisika i ako u samo jednoj od njih dođe do zastoja ili bilo kakvog ometanja protoka, dolazi i do poremećaja funkcija koje kontrolira ugrožena regija mozga. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/opticke-iluzije/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/opticke-iluzije/#When:10:34:48Z Naći ćete je u radovima suvremenih i kultnih autora poput Salvadora Dalija, Marcela Duchampa, važno mjesto zauzima i u filmskoj industriji, a u svakodnevnom životu običnih ljudi predstavlja odličan način zabave. Dobro došli u svijet u kojem kraljuje iluzijš Iluzije oduvijek fasciniraju ljude, a mnoge su poznate još od antičkih vremena. S njihovim znanstvenim proučavanjem kreće se početkom 19. stoljeća kada se znanstvenici počinju aktivno baviti problemom ljudske percepcije. Interes za ovo područje otada je u konstantnom porastu. Stimulirajući različite promjene i pojave u vizualnoj percepciji, znanstvenici su pokušavali definirati njezine osnovne principe. Prema danas poznatoj i usvojenoj definiciji optičke iluzije, pojednostavljeno rečeno riječ je o slici koju stvara ljudski mozak, a koja je na neki način varljiva i netočna. Uzrokuju je, dakle, pogrešne i dvosmislene interpretacije koje nastaju u centrima odgovornima za vid. Prema osnovnoj podjeli postoje fiziološke iluzije, do kojih se dolazi nekim prirodnim putem, koje se događaju, uvjetno rečeno, same od sebe, te kognitivne iluzije, izazvane posebnim vizualnim trikovima koji na neki način daju odgovore na složena pitanja o ljudskoj percepciji. Među fiziološkim iluzijama najpoznatije su takozvane naknadne ili pa-slike. Riječ je o slikama koje nastaju kada nakon netremičnog promatranja određene točke prebacimo pogled na neutralnu pozadinu, na kojoj se onda stvara optička iluzija - poput zakašnjele reakcije na vizualni podražaj. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/naucite-osnove-permakulture/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/naucite-osnove-permakulture/#When:10:34:48Z Život u prirodi nije samo za zanesenjake. Takav životni stil je zdraviji, radosniji, jednostavniji i jeftiniji, kažu u istarskom Eko-art centru Eia i pozivaju vas da naučite osnove permakulture. Od 27. travnja do 1. svibnja možete sudjelovati na radionici Život u skladu s prirodom u Eko-art centru Eia. Ekocentar se nalazi u Istri, oko tri kilometra od mjesta Bale. Teren je veličine 16.000 m2. Program: učenje osnova permakulture, ekogradnje (kuće od slame), ekološkog vrtlarstva, zelene energije, dizajna imanja... Naravno, bit će glazbe i priče oko vatre. Ponesite šatore, spavaće vreće, hranu, instrumente, bateriju i ostalo za boravak u prirodi. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nemamo-svi-cetkicu/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nemamo-svi-cetkicu/#When:10:34:48Z Hrvati troše 0,6 četkica po glavi stanovnika i 3,5 zubne paste na godinu. Devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako prati zube, a gotovo svi 12-godišnjaci imaju karijes. Zabrinjavajući podatak da devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako pravilno njegovati, a čak 79,5 posto dvanaestogodišnjaka u Zagrebačkoj županiji ima pokvarene zube, potaknuo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi da u suradnji s prodavaonicama DM pokrene kampanju pod nazivom Volim osmijeh tvoj, izvještava Vjesnik. Više od 20.000 djece tako će dobiti uvid u kvalitetnu preventivu, koju je nužno, da bi se spriječila pojava karijesa i ortodontskih anomalija, provoditi svako jutro i navečer već od najranije dobi života. Sljedećih će mjeseci stomatolozi organizirani u Udrugu za prevenciju karijesa i promicanje oralnog zdravlja djece i mladeži obići sto vrtića diljem Hrvatske i mališane educirati kako pravilno održavati higijenu zubi i usne šupljine. Iako se mališani boje zvuka bušilice, to ne smije biti razlog da ne vode brigu o svojim zubićima i da ne dolaze na redovite kontrolne preglede četiri puta na godinu. Roditelji koji u zdravstvenom odgoju imaju najvažniju ulogu moraju poraditi na razbijanju predrasuda prema zubarima te inzistirati na pranju zuba nakon jela i prije spavanja. U tome djeci mogu pomoći zubne paste s voćnim okusima, kao i četkice s mekanim vlaknima s likovima iz crtanih filmova", napominje doktorica stomatologije Kaja Gmaz. Ona naime s kolegama iz Udruge prikuplja podatke vezane uz oralno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj, kojih dosad u evidenciji uopće nije bilo. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/filmska-cenzura-nakon-masakra/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/filmska-cenzura-nakon-masakra/#When:10:34:48Z Masakr na Sveučilištu u Virginiji pomutio je planove nekim filmašima i donio im višemilijunske gubitke. Zbog škakljive tematike i novonastalih okolnosti, njihovi filmovi ostali su bez distributera. Masakr na Sveučilištu u Virginiji pogodio je i filmsku industriju. Iz distribucije su povučena dva filma - Dark Matter, film u kojem jednu od uloga ima i Meryl Streep, a govori o azijskom studentu koji pobije studente i profesore na Sveučilištu u Iowi, te dokumentarac The Killer Within, o američkom studentu koji je planirao stravičan zločin. ''Filmovi su previše slični nedavnom nemilom događaju'', kažu iz neimenovane distribucijske kuće. Previše je paralela koje povezuju ove filmove s nedavnim događajem, osobito u filmu Dark Matter. Dark Matter je snimljen po istinitom događaju iz 1991. godine, kada je kineski student fizike izvršio oružani napad na Sveučilištu u Iowi. Ubio je šestero ljudi. Streep glumi upraviteljicu sveučilišta koja se želi sprijateljiti s problematičnim studentom. Kao i Čo, i on je bio usamljenik koji se osjećao prezreno od okoline. On se na ubilački pohod odlučio nakon što je saznao da njegova doktorska disertacija neće biti nagrađena. Među njegovim žrtvama bio je i nagrađeni student. Na kraju je presudio i sam sebi, oduzevši si život. Kineski student je, baš kao i ubojica Čo, kupio svoj pištolj tjedan dana prije masakra. The Killer Within dugometražni je dokumentarac, redatelja Mackyja Alstona, koji iznosi tragičnu priču Boba Bechtela, koji je 50-ih u 22. godini života, nakon dugogodišnjeg zlostavljanja, planirao ubiti 250 ljudi na Swarthmore Collegeu u Pennsylvaniji. Njegov plan srećom nije uspio, no jedna je osoba smrtno stradala. S obzirom na tematiku ovih filmova, nijedan distributer ih ne želi preuzeti, a oni koji su već potpisali ugovore kažu da moraju dobro razmotriti svoju distribucijsku strategiju, piše The Times. Novonastala situacija donijela je višemilijunske gubitke filmskim kućama koje su ih producirale. ''Još uvijek vjerujemo u film i njegovu poruku. Ovakav film definitivno ne daje pozitivnu sliku masakra niti može nekoga potaknuti na taj čin'', kaže Pam Rodi, izvršna producentica Myriad Picturesa, kuće koja je producirala Dark Matters. Autori ovih filmova i ekipa koja je radila s njima nadaju se da će im pomoći promocija na filmskom festivalu u Cannesu, koji se održava sljedećeg mjeseca. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/houellebecqove-filmske-mogucnosti/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/houellebecqove-filmske-mogucnosti/#When:10:34:48Z Francuski pisac Michel Houellebecq, poznat po osebujnim stajalištima i burnim javnim istupima, napokon će se iskušati i kao filmski režiser, adaptacijom romana Mogućnost otoka. Sljedećeg ponedjeljka na jugu Španjolske počinje snimanje filma Mogućnost otoka prema istoimenom romanu Michela Houllebecqa. Film će režirati sam pisac, a glavna uloga povjerena je Benoitu Magimelu. Oko šest milijuna eura skup film producirat će francuska kuća Mandarin Cinema. U znanstvenofantastičnom filmu neće biti ekraniziran cijeli roman nego samo jedan dio, objasnili su producenti, braća Eric i Nicolas Altmayer, koji su slavu stekli kao producenti filmova Jet Set, Brice de Nice i OSS 117. Braća Altmayer planirala su svojedobno ekranizirati i Houellebecqov roman Elementarne čestice, međutim, projekt je zbog različitosti stajališta propao, pa je ekranizaciju preuzeo njemački redatelj Oskar Roehler, s Moritzom Bleibtreueom u glavnoj ulozi, za što je na Berlinskom festivalu dobio Srebrnog medvjeda. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/skovano-500-novih-rijeci/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/skovano-500-novih-rijeci/#When:10:34:48Z Na natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, koji je raspisao časopis Jezik u prošlom godištu, pristiglo je nešto više od petsto riječi triput više nego su organizatori očekivali. Glavna urednica časopisa Sanda Ham u najnovijem broju Jezika navodi kako su u natječaj ušle 482 riječi, da je 109 natjecatelja predložilo 307 novih riječi, a jedan natjecatelj sastavio mali medicinski rječnik od 175 riječi. Prijave su stizale iz cijele Hrvatske, pa čak i jedan prijedlog iz Slovačke, iz Bratislave. Natjecatelji su svih uzrasta i zanimanja osnovnoškolci i umirovljenici, gimnazijalci, liječnici, visokoškolski i srednjoškolski profesori, osobe različitih tehničkih zanimanja. Ham smatra kako je veliki interes hrvatske javnosti pokazao da je govornicima važno da se u hrvatskom jeziku upotrebljavaju hrvatske riječi te da postoji želja, volja i sposobnost govornika hrvatskog jezika da djelatno sudjeluju u oblikovanju svojega jezika. Povjerenstvo će ocijeniti prispjele riječi, a rezultate natječaja objaviti u sljedećem broju Jezika. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/beethoven-stigao-do-gane/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/beethoven-stigao-do-gane/#When:10:34:48Z Sigurno se ne radi o novcima. A nije riječ ni o unosnom ugovoru za snimanje glazbenog nosača. I što su onda Daniel Barenboim te orkestar i zbor milanske La Scale radili u Gani? Glazbenici milanske Scale prvi su put u karijeri nastupili u subsaharskoj Africi, točnije u ultramodernoj dvorani Nacionalnog teatra u Accri, koja ima 1400 sjedećih mjesta. Orkestrom i zborom od 160 članova je povodom pedesete godišnjice neovisnosti Gane dirigirao maestro Daniel Barenboim. Na programu je bila Beethovenova Deveta simfonija, čiji je zadnji stavak Oda radosti službena himna EU. Večer je imala neobičan početak: udaranjem u tradicionalne plemenske bubnjeve, što je uobičajena dobrodošlica u Gani. A završila je dugotrajnim ovacijama nakon izvrsne izvedbe, u svijetu cijenjenih milanskih glazbenika te jednako cijenjenog i poznatog dirigenta. Članovi organizacijskog odbora novinarima rekli su kako su klasičnu glazbu naučili "voljeti i slušati u školi" prije pedeset godina, kada je Gana još bila britanska kolonija, no ovo je prvi ovakav događaj u njihovoj domovini. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/album-slika-u-privjesku/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/album-slika-u-privjesku/#When:10:34:48Z Želite se prijateljima i poznanicima pohvaliti novim slikama obitelji, a novčanik vam je pretrpan fotografijama? Nabavite digitalni fotoprivjesak i zauvijek riješite ovaj problem! Nedavno smo pisali o digitalnom okviru za slike koji svojim dimenzijama može posramiti stariju generaciju računalnih monitora, no takve naprave ipak nisu baš praktične želite li fotografije svojih najmilijih imati pri ruci na svakom mjestu i u svakom trenutku. Digitalni fotoprivjesak ima ekran dijagonale 1,4 inča, a slike sprema na 8 MB interne memorije. Ovaj kapacitet dovoljan je za pohranu 50-ak fotografija, koje se na uređaj prebacuju putem USB-sučelja. Digitalni fotoprivjesak ima i ugrađenu punjivu bateriju, što će vam uštedjeti nešto kuna koje biste inače morali trošiti na klasične baterije. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/zavrsili-sedmi-windaysi/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/zavrsili-sedmi-windaysi/#When:10:34:48Z Microsoft WinDays konferencija koja je proteklih tjedan dana u Opatiji okupila gotovo 1900 informatičkih stručnjaka zatvorena je danas donacijom Udruzi za zaštitu obitelji. Glavne teme ovogodišnje konferencije bile su inovativnost i konkurentnost kao nositelji gospodarskog rasta. Uz niz novih tehnologija, rješenja i usluga, na WinDays 2007 predstavljene su lokalizirane verzije novog operativnog sustava Windows Vista i 2007 Microsoft Office sustava na hrvatskom jeziku. Konferencija je zatvorena zajedničkom donacijom Udruzi za zaštitu obitelji Rijeka vrijednom više od 85 tisuća kuna koja je usmjerena podršci stručnim djelatnicima udruge u obavljanju njihovih aktivnosti. Donaciju su, uz organizatora i svih WinDays sudionika, omogućili i sponzori konferencije. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/sibencani-samouvjereno-idu-po-finale/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/sibencani-samouvjereno-idu-po-finale/#When:10:34:48Z Šibenik je pobjedom protiv Mladosti pokazao svoju snagu i putuje u Crnu Goru s jednim ciljem - plasmanom u finale Kupa Len. S druge pak strane, priča u Mladosti, najtrofejnijem vaterpolskom klubu svijeta, sasvim je drugačija. Loši rezultati redaju se kao na traci Pred mladom momčadi Šibenika najveći je događaj u karijeri. U subotu u 20.15 sati uskočit će u novi bazen u crnogorskoj Budvi i pokušati ostvariti plasman u finale Kupa Len. Pobjeda nad Mladosti u prošlom kolu PH najbolji je impuls za europsko iskušenje. Tako zbori trener Šibenčana Ivica Tucak i dodaje: Mladost smo ove sezone već pobijedili u Zagrebu, ali ovo je bilo važnije. Odlična igra i rezultat u generalki prije Budve daju mi za pravo vjerovati da možemo pobijediti i u uzvratu, smatra trener koji je u prvom susretu u Šibeniku svoju momčad odveo do pobjede 12:11. Šanse nam dodatno rastu ako ne podlegnemo pritisku i eventualnim provokacijama. Forma nam je u usponu, a ne bi nam smjela smetati ni bučna publika. Čuo sam da su glasni, ali nema paklenije atmosfere od one u Šibeniku i Dubrovniku. Uglavnom, spremni smo na sve i idemo po finale. Optimističnim tonom, jasno je, ne služi se Veselin Đuho, Tuckov kolega na klupi Mladosti. U Šibeniku smo dobili potvrdu da možemo računati na trojicu novih mladih igrača (Babić, Martinić, Radmanović), no lošem rezultatu u puno su većoj mjeri kumovali loš pristup i igra nego ozljede dvojice prvotimaca.' Đuho nije bježao od činjenice da najtrofejnija momčad svijeta ostvaruje rezultate koji su ispod svake kritike. Nemamo pobjednički mentalitet, to je fenomen koji ne dolazi preko noći. Politiku kluba treba graditi u tom smjeru. Pred nama je još borba s Jugom za trofeje i dok ne bude gotova ne treba izlaziti s imenima. Ipak, onda treba sjesti i vidjeti tko je koliko plaćen, tko je koliko dao i napraviti neke rezove. To je u interesu kluba. Isti je sindrom godinama pratio i reprezentaciju, a onda se ukazao Ratko Rudić. No i njemu je trebalo vremena. Mladost, inače, u subotu u Pireju igra protiv Ethnikosa u Ligi prvaka. Ipak, bez obzira na rezultat, to će 'žapcima' biti posljednja etapa europske turneje. Četvrtfinale neće vidjeti. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/dinamo-osvaja-naslov-zagreb-trece-mjesto/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/dinamo-osvaja-naslov-zagreb-trece-mjesto/#When:10:34:48Z Dinamo u 29. kolu Prve HNL, u susretu s Međimurjem, može teoretski osigurati naslov prvaka Hrvatske, a Hajduk će svoje drugo mjesto pokušati opravdati u dvoboju sa Slavenom Belupom. S obzirom na ljestvicu HNL-a, gdje je pet kola prije kraja mnogo toga riješeno, utakmica između Zagreba i Šibenika mogla bi se nazvati derbijem. Igraju se također i slavonski (Osijek - Cibalia) i primorski (Rijeka - Pula) derbi, a u Varaždinu se sastaju dvije momčadi u velikoj krizi, Varteks i Kamen Ingrad. Ta je utakmica pod znakom pitanja zbog suspenzije gostiju ZAGREB - ŠIBENIK U ovom dvoboju Šibenčani imaju posljednju priliku pokvariti planove Zagreba koji 'juri' prema trećem mjestu, posljednjem koji vodi u Europu, točnije u Intertoto kup. Zagreb je treći, Šibenik na diobi četvrtog mjesta (isti broj bodova ima i Slaven Belupo), a dijeli ih sedam bodova. Pobjeda Šibenika mogla bi donekle zakomplicirati Zagrebovo osvajanje zacrtane euro pozicije. Remi bi donio priliku Slaven Belupu, naravno ukoliko bi Koprivničanci napravili iznenađenje i pobijedili u Splitu. Zagrebova pobjeda bila bi praktično osiguravanje trećeg mjesta 'bijelih'. Toliko o kalkulacijama, a stanje na terenu izgleda ovako: Zagreb će u Kranjčevićevoj zaigrati bez 'požutjelog' Labudovića, neće biti ni ozlijeđenog Šoljića, a ni oporavljenik Ibričić se ipak neće naći u zapisniku, Ćiro Blažević ipak će ga sačuvati za sam finiš prvenstva. Osim za ovu sezonu već od ranije otpisanih Nadarevića i Mandžukića, ostali su svi na raspolaganju, pa će Zagreb ipak sastaviti respektabilnu momčad za utakmicu s čvrstim Šibenčanima. S druge strane, Šibeniku će nedostajati suspendirani Kwedi i Kulušić, a ozlijeđen je i Jurić. U momčad bi se trebao vratiti oporavljeni Bulat. Šibenčani priznaju da je Zagreb favorit, ali svakako ne dolaze u Zagreb s bijelom zastavom. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/split-najzanimljivije-odrediste-britancima/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/split-najzanimljivije-odrediste-britancima/#When:10:34:48Z Britanska web stranica travelbit.co.uk među deset gradova koje Britancima preporučuje za posjet tijekom praznika krajem svibnja kao najzanimljiviju turističku destinaciju izdvaja Split. ZAGREB - Split se može pohvaliti očuvanom povijesnom jezgrom, dugim plažama i pružiti pravo iskustvo Hrvatske, navodi u svojoj preporuci travelbite, web stranica posvećena turističkim destinacijama svijeta. Travelbite posjetiteljima sugerira da Split iskoriste kao bazu za jednodnevne izlete po srednjoj Dalmaciji te preporučuje i gastronomsku ponudu grada. Pored Splita, koji stavlja na prvo mjesto deset preporučenih destinacija, Travelbite preporučuje i Tunis, Manamu u Bahreinu, njemački Berlin, Washington te Palermo, Hong Kong, Reykjavik, Montreal i Pariz. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nad-kninom-10-minuta-lebdio-nlo/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/nad-kninom-10-minuta-lebdio-nlo/#When:10:34:48Z U ranim jutarnjim satima oko 03:31 u petak iznad Knina navodno je viđen NLO. Objekt je lebdio na nebu oko 10 minuta, prenio je izjavu navodnog svjedoka Damira Đuretića Life4tech Hodao sam prema kući kada sam opazio 'zvijezdu' koja je bila nešto veća od ostalih. Načas sam zastao i primijetio da mijenja oblik od ovalnog u kružni. Svjetlo je bilo veoma jako, žuti objekt sa zelenim odsjajem. Nisam mogao vjerovati vlastitim očima. Isprva nisam mislio da je NLO jer ne vjerujem u te stvari, ali sada više nisam siguran', izjavio je Damir Đuretić, koji je NLO fotografirao mobitelom. Objekt istog oblika navodno je kasnije viđen iznad Engleske, što je zabilježeno mobitelom. To su potvrdila i dva iskusna pilota putničkih zrakoplova. Objekt je opisan kao svjetlozeleno svjetlo i lebdio je stabilno. Jedan od pilota je izjavio kako je letio u blizini objekta, ali se zbog sigurnosti putnika i veličine objekta nije želio približiti. Pretpostavljaju kako je objekt promjera otprilike kilometar i pol. Oba pilota su kazala kako radar nije zabilježio objekt. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/splitska-riva-otvara-se-na-blagdan-sv-duje/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/splitska-riva-otvara-se-na-blagdan-sv-duje/#When:10:34:48Z Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić danas je novinarima najavio ovogodišnju 'sudamju' i otvaranje novouređene rive ustvrdivši da je upravo ovogodišnja 'sudamja' bogatija nego prethodnih godina jer će prolaskom procesije na sam blagdan Sv. Duje, 7. svibnja, riva biti otvorena. SPLIT - Predstavljajući brojna događanja koja traju do nedjelje 13. svibnja, kad se obilježava Dan Marjana gradonačelnik Puljić je kazao kako vjerski dio 'sudamje' počinje već danas deveticom u katedrali Sv.Dujma, a završava svečanom procesijom i svetom misom koju će ove godine predvoditi tajnik Biskupske sinode u Vatikanu msgr. Nikola Eterović. Procesiji će se, uz brojne uzvanike, ove godine priključiti i 150 kostimiranih gostiju Bokeljske mornarice, viške povijesne postrojbe, kliške povijesne postrojbe, dubrovački trombunjeri, šibensko plemstvo i gradske straže te tradicionalni sinjski alkari. Kako na središnjem dijelu rive ugostiteljski objekti još neće otvoriti 'terase', u luci će biti usidrena tri broda s oko 500 mjesta za osvježenje. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/#When:10:39:12Z Na konferenciji za novinare vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić podsjetio je da je grad do ove školske godine financirao troškove gradskog i izvangradskog prijevoza za sve razrede osnovne i prva dva razreda srednje škole dok je za treći i četvrti razred to činilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. ‘Kako ministarstvo to više nije u mogućnosti činiti, grad će, uz učenike osnovnih i prva dva razreda srednje škole, preuzeti na sebe obvezu financiranja troškova prijevoza učenika i trećih i četvrtih razreda’, kazao je Karlić dodajući kako će za tu namjenu bit potrebno osigurati u gradskom proračunu oko 1,5 milijuna kuna. Novac će se osigurati kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna dok će se za 2010. godinu ‘ugradit’ u proračun za tu godinu, kazao je dodajući kako će gradske vlasti i sufinancirati s 500 kuna po učeniku osnovnih škola nabavku školskih knjiga za socijalno ugrožene obitelji. Pravo na pomoć imat će sve dvočlane obitelji koje imaju ukupan prihod manji od 2.500, tročlane 3.500, četveročlane 5.000 kuna te ostale petero i višečlane socijalno ugrožene obitelji, naveo kazavši kako će grad za tu namjenu u proračunu izdvojiti 500.000 kuna. U gradu računaju kako bi pravo na tu subvenciju moglo koristit oko 1.000 od ukupno 3.500 vinkovačkih osnovnoškolaca. Prema gradonačelnikovim riječima, odluke o besplatnom prijevozu učenika te sufinanciranju školskih udžbenika trebalo bi, početkom listopada, potvrditi Gradsko vijeće. Obrazovanje 2009-09-18T10:39:12+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/#When:09:47:36Z TRADICIJA IGRANJA KOŠARKE DUGA 45 GODINA Košarka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. listopada 1963. godine kada je osnovan KK Vinkovci. Od tih dana prapočetka vinkovačke košarke prošlo je više od 45 godina. U tih četrdeset pet godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime – Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a danas egzistira pod prvotnim imenom KK Vinkovci. Skromni klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoligaške visine gdje je nekoliko sezona (od 1995. do 1999. godine) igrao zapaženu ulogu te se okušao i u europskoj konkurenciji. U sezoni 1996. klub se natjecao u Kupu Korać i ušao u poluzavršnicu tog natjecanja. U tim zlatnim košarkaškim vremenima vinkovačka publika imala je prigode u košarkaškom domu «Lenije» gledati vrhunske europske ekipe poput španjolske ekipe Tau Ceramica. Kroz klub je prošla plejada igračica i igrača, danas akademika, istaknutih privrednika i intelektualaca, a nadasve dobrih i poštenih ljudi koji su našli svoje mjesto u društvu. Najpoznatiji igrači koji su prve svoje košarkaške korake započeli u Vinkovcima su još uvijek aktivni Mario Kasun, Nino Primorac te Ivan Papac kao i bivši internacionalac a sadašnji trener Sanjin Kalaica. Klub je dao i nekoliko istaknutih košarkaških trenera te športskih djelatnika. KK Vinkovci danas, to je stabilan hrvatski košarkaški A-2 ligaš sa prepoznatljivom fizionomijom i mjestom u hrvatskoj košarci. Klub ima formiranu školu košarke u kojoj djevojčice i dječaci uče prve košarkaške korake. Mlađi kadeti i kadeti igraju zapaženu ulogu u slavonskim košarkaškim ligama, a juniori i u hrvatskim košarkaškim okvirima. Seniori se natječu u A-2 košarkaškoj ligi Hrvatske sa realnim ambicijama u borbi za gornji dom natjecanja u sezoni 2009./2010. od sezone 2008/2009. u B-1 konkurenciji natječu se i košarkašice jer je, nakon nekoliko godina pauze, ponovo revitalizirana ženska košarkaška ekipa. Klub ima ambiciozni management kojemu je osnovni cilj proširivanje košarkaške baze, popularizacija košarke kod mladeži te, kroz organizirano bavljenje košarkom, otrgnuti mlade pogubnim utjecajima ulice i kafića i pošasti droge. Tijekom proteklih više od 45 vinkovačkih godina košarka nije bila samo disciplina, natjecanjr i postizanje rezultata u borbi za što bolji plasman na ljestvici. Košarka je način života, odgoja, obrazovanja i odrastanja, usmjeravanje volje na ostvarivanje športskih ciljeva i put u zdravo društvo. Košarka u Vinkovcima prošla je svoj put dug više od 45 godina. Od zemljanih terena stigla je do modernog zdanja Košarkaškog doma “Lenije”. Kroz dugih 45 godina egzistencije u vinkovačkom, slavonskom i hrvatskom športu dokazala je svoju vitalnost, vrijednost i važnost. Sport 2009-09-18T09:47:36+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/#When:06:49:46Z Neopterećeni tim podatkom, prvašići su danas, još uvijek sneni i čvrsto držeći roditelje za ruku, pristizali u školu. Učiteljice su ih dočekale i uputile u učionicu, koja će od sada biti njihov drugi dom....  A kako bi što lakše prošli razdoblje prilagodbe i upoznali se s opasnostima u prometu, na svim frekventnijim pješačkim prijelazima policija je osigurala posebnu prometnu školsku patrolu, te još jednom upozoravaju vozače na oprez kada se voze u blizini škola. Za sada, ostaje jedino problem udžbenika, jer nekolicina njih još uvijek nema iz cega uciti.   Obrazovanje 2009-09-08T06:49:46+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/#When:15:58:04Z Na natjecanje se prijavilo 12 ekipa iz Hrvatske i inozemstva, a jutros je svih 12 ekipa nakon izvlačenja startalo u 10 sati sa ribolovom, kako kaže Vrhovni sudac Šimunović. Organizator je Orban d.o.o. – Carp shop orban Vinkovci i doznajemo da su sretni odazivom natjecatelja i posjetitelja kojih je svake godine sve više. Natjecanje će trajati do nedjelje 20.09.2009. kada će u 12 sati biti zbrajanje rezultata i dodjela nagrada. Svim natjecateljima želimo „BISTRO“ i da ovo oblačno vrijeme ne donese i kišu. Zabava 2009-09-07T15:58:04+00:00 http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/ http://otok-cres.info/cres/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/#When:07:31:33Z Da bi paukom “pokupljeni” automobil vozač dobio nazad, morat će najprije izdvojiti 300 kn. Ako dođu prije nego automobil bude odvezen, platiti će 150 kn. Tome se dodaje i kazna prometne policije koja ovisi o vrsti prekršaja u parkiranju, a može iznositi do 500 kn, za primjerice nepropisno parkiranje na mjestu za invalide.   Promet 2009-09-01T07:31:33+00:00