CRES  U Cresu maškare  u nedjelju, preuzimaju grad, kada će  originalno i prigodno, kako to Karnevalska udruga »Vežgani« uvijek radi, na Trgu Frane Petrića otvoriti ovogodišnja maškarana događanja.  

Otvorenje počinje u 11.15 sati, predajom ključeva i preuzimanjem vlasti.

Maškarane zabave bit će u restoranu Caruso, prvi ples je 29. siječnja,  a drugi uz lutriju 12. veljače, dok je posljednji maškarani tanec, na posljednji dan Karnevala 8. ožujka, kada će se po običaju u jutarnjim satima plakati Pust, a u 15 sati na središnjem gradskom trgu sudit će se krivcu.

U organizaciji Mićih Vežganih, dječja reduta za vrtićki uzrast,  prvašiće i drugašiće, bit će 6. veljače, a za one starije klince reduta i karaoke, na programu su 12. veljače.  

Cresani će kao i uvijek do sada u velikom broju na Riječki karneval.
Tema skupne maske, za koju se prijavilo 170 karnevalista, je Ovčarski  tanac, a i ove godine kostime i koreografiju potpisuje dizajnerica Vesna Jakić, članica Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti.
Maska će objediniti suvremeno i tradicionalno, pa će se osim uz  meh tancati i uz tehno ritmove, najavljuje dizajnerica Jakić, te poziva  građane da se uključe u sva karnevalska događanja u Cresu. Budući da  udruga planira izraditi arhivu fotografija s dosadašnjih karnevalskih  događanja pozivaju se građani da dostave fotografije, koje će im nakon  skeniranja biti vraćene.

CRES/LOŠINJ  Na cresko-lošinjskom otočju, od njegovog najsjevernijeg dijela Tramuntane, pa sve do najjužnijih dijelova Lošinja, sa zebnjom i crnim slutnjama dočekuje se vrijeme janjenja, budući da su se  divlje svinje raširile i praktično okupirale cijelo otočje.

Naime, nakon  nebrige i neodržavanja lovišta na Tramuntani, ustanovljenog polovicom osamdesetih, kada su na otok dovezeni jeleni lopatari i divlje svinje za potrebe lovnog turizma, ova alohtona divljač napustila je gater i  krenula u pohod otokom.

Kako bi preživjela u uvjetima koji ne odgovaraju njenom prirodnom staništu, divlja svinja je promijenila prehrambene navike i krenula s napadima na tek ojanjene janjce. Problem je  krenuo polovicom devedesetih na sjevernom dijelu Cresa, ali se posljednjih nekoliko godina raširio cijelim otočjem, iako je od 2005. na snazi  odluka o izlovu alohtone divljači na otocima, a odstrel je dozvoljen tijekom cijele godine.

Unatoč tome divlje svinje i jeleni lopatari  su sveprisutni, a osim što su razrovali cijelo otočje, što ruše gromače, čine  štetu poljoprivredi i ovčarstvu, divlje svinje su pred naseljima, a prošle  godine turisti su unezvjereni prijavljivali da su vidjeli divlje svinje praktično pred lošinjskih hotelima u srcu turističkih zona Čikat i Sunčana  uvala. 

Jalova borba

Kako dinamika izlova ni približno ne daje željene rezultate te su štete  na janjcima goleme, mnogi ovčari odustali su od ove tradicijske djelatnosti, jer više ne nalaze snage za borbu s divljim svinjama, političarima  i birokracijom koja ih uvjerava da se čini sve sukladno zakonu. 

Nakon sjevernog dijela Cresa, gdje je ovčarstvo prvo stradalo, problemi su sada u doslovno svakom dijelu otočja, a Zora i Stjepan Erslan koji  ovce drže na južnom dijelu Cresa, područje Plat-Srem-Verin, kažu da je  stanje katastrofalno: – Uvijek smo ovce u ovo doba godine selili prema  moru, ali ove godine ne znamo gdje ćemo s njima, držimo ih bliže kući,  ali bojimo se da ni to neće pomoći jer su divlje svinje posvuda.

Uvijek  dio janjaca ugine, to je prirodno, ali ovo što se događa posljednjih nekoliko godina je strašno, ovčarstvo se više nego prepolovilo. Prije je u  ovo doba godine podno Plata bilo i do petsto ovaca, sada ih nema ni  dvjesto, ogorčeno komentira Stjepan Erslan i kaže:

– Napišite sve najgore o ljudima koji su uopće donijeli odluku da se  divlje prasce i jelene donese na otok, pa sve najgore o onima koji se nisu brinuli o lovištu, ali i o svima koji sada ne rade sve kako bi se divljač  izlovila. Svi su oni krivi što ovčarstvo tu umire – zaključuje Erslan. 

Tragovi posvuda 

Valentin Mikičić, predsjednik Mjesnog odbora Beli, kaže kako šteta  za sada nema jer ovce još nisu počele janjiti, da su lovci na terenu, ali  da se i tragovi divljih svinja nalaze svakodnevno i posvuda te da će šteta biti dokle god se ta nezavičajna divljač ne izlovi.

Predsjednik Udruge ovčara Cresa i Lošinja »Lesa«, veterinar Dubravko Devčić, kaže kako je stanje gore nego što je bilo, divljač se nešto odstreljuje, ali ni približno koliko bi trebalo s obzirom na njen broj na terenu, kaže Devčić.

Inače, krajem travnja prošle godine bila je održana izvanredna tematska sjednica Gradskog vijeća Malog Lošinja na kojoj su bili predstavnici državnih institucija, PGŽ-a, Grada Cresa, doneseni su i zaključci, osnovano povjerenstvo za praćenje izlova, mnogo toga je bilo  zaključeno, samo da konačni zaključak ne bude da su divlje svinje gospodari otoka.

Nakon što su krajem godine završeni građevinski radovi na dogradnji OŠ Frane Petrić u Cresu, do kraja mjeseca bit će raspisan natječaj za opremanje novih prostora.

Podsjetimo, krajem svibnja prošle godine počeli su građevinski radovi kojima je postojeća zgrada osnovne škole proširena za gotovo četiristo metara četvornih, u kojima će biti smještena područna odjeljenja opće gimnazije Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj, knjižnica i informatički kabinet za potrebe srednje i osnovne škole, kao i zbornica za djelatnike srednje škole, čime će se značajno unaprijediti uvjeti rada i pedagoški standard creskih osnovaca i srednjoškolaca te njihovih nastavnika. 

   Vrijednost investicije je 4,6 milijuna kuna, sredstva je u proračunu za prošlu godinu osigurala Primorsko-goranska županija, a u njenom je proračunu za ovu godinu 400 tisuća kuna osigurano za opremanje. 

   Preduvjet preseljenja u novoizgrađene prostore, točnije tehničkog pregleda i uporabne dozvole, jest uređenje okoliša, odnosno parkirališta, i postavljanje javne rasvjete, doznajemo od Stjepana Marušića iz Primorsko-goranske županije, koji ističe da će uskoro biti raspisan natječaj za izvođača tog dijela radova.

Procjenjuje se da će njihova vrijednost biti oko 400 tisuća kuna, a dovršetak bi mogao biti u travnju ili svibnju. 

   Otvaranju novoizgrađenog dijela zgrade posebno se raduju creski gimnazijalci.

Naime, četiri razreda opće gimnazije i njihovi profesori u Osnovnoj školi imaju »podstanarski status«, pa iako je suživot »velikih i malih« svih proteklih godina bio uspješan, gimnazijalci se raduju »autonomiji« koju će imati u novoizgrađenom dijelu zgrade.

Osim učenika, zadovoljni su i njihovi profesori jer će ubuduće imati svoje kabinete, više mogućnosti za korištenje suvremenih tehnologija u nastavi, dobit će i svoju zbornicu. Voditeljica creskog područnog odjeljenja Srednje škole Ambroza Haračića prof. Melita Chiole, kaže kako se nada da će ovogodišnjim maturantima kraj srednjoškolskog obrazovanja biti okrunjen završnicom u novim prostorima po mjeri gimnazijalaca, što je bila velika želja svih prethodnih generacija: 

   – Već trideset i dvije godine radim u Srednjoj školi i nekada je prostor osiguran za nas u zgradi Osnovne škole zadovoljavao naše potrebe, ali s vremenom su se standardi i okolnosti mijenjali, umjesto dva razreda srednje škole, imamo četiri, potrebe su se povećavale, a mi sve te godine pokušavali iznaći trajno rješenje.

Stoga smo se jako obradovali kada se sve dobro poklopilo u ovom projektu koji se privodi kraju na radost učenika i nas djelatnika škole, zaključila je prof. Chiole.

Za razliku od drugih sredina u Hrvatskoj gdje su se u prvoj polovici devedesetih s mnogih mjesta slale šovinstičke i nacionalističke poruke, Cres i Lošinj su bili pošteđeni toga. Stoga iznenađuje da se pojavljuju sada, a još više da se na to ne reagira i da ova ružna poruka mržnje i nesnošljivosti nije prefarbana.

Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Boško Rilak iz Malog Lošinja kaže kako vjeruje da to nije napisao nitko od otočana, već netko tko ne razumije i tko se ne uklapa u duh multikulturalnosti kakav oduvijek karakterizira cresko-lošinjsko otočje.

LJETNI KARNEVAL U CRESU, u organizaciji K.G. Vežgani, održat će se u subotu, 17.07. s početkom u 21 sat. Luda karnevalska povorka koju će činiti 400 maškara u 20 karnevalskih grupa, kretat će se već poznatom rutom sa završetkom na Trgu Cons, gdje će se upriličiti ugostiteljska ponuda koja će za sudionike povorke bit besplatna. Za zabavu će biti zadužena grupa Maximum, a posebni gosti karnevala su članovi karnevalske grupe Grupo maschere servolane lalo, koje će pratiti i njihova limena glazba. Dolazak na karneval su najavile karnevalske grupe: Zamet, Draške maškare, Ni vrit ni mimo, Amici, Trsačke maškare, Lako ćemo, Pašac, Bria, Ćiketi, morskim putem stići će maškare iz Kostrene i Kraljevice, kao i brojne istrijanske maškare koje dolaze iz Pule, Valture i Rapca. Domaćini će se predstaviti maskom ''Creski škuri'', a da priča bude kompletna, svoj su dolazak potvrdili i Meštar Toni sa svojom kraljicom. U Ljetni karneval će se uključiti i brojni turisti predvođeni animatorima pa je za vjerovati da će i sudionici i publika uživati u još jednom veselom i nezaboravnom Ljetnom karnevalu u Cresu.

18,00...Otvaranje izložbe ovaca za posjetitelje
19,00...Svečano otvaranje izložbe
20,00...Razgledavanje i degustacija ovčijeg sira s Cresko – lošinjskog arhipelaga
20,30...Natjecanje u striži ovaca
21,00...Dodjela priznanja izlagačima, kulturno zabavni program.

Za goste će se pripremiti i razne delicije od širom svijeta poznate creske janjetine koje će se prodavati po izuzetno povoljnim cijenama, a goste će zabavljati harmonikaši sa Cresa i Lošinja.

CRES/LOŠINJ Na cresko lošinjskom otočju tijekom turističke sezone broj ljudi se višestruko poveća, a u cjelokupnoj turističkoj slici, jedan od važnih segmenata je zdravstvena sigurnost gostiju. Stoga je od velike važnosti rad turističkih ambulanti, koje na otoku nije lako organizirati, budući da su liječnici kronično deficitaran kadar, a za rad na otocima ih je dodatno teško motivirati i osigurati.

No, unatoč otegotnim okolnostima i ove godine turističke ambulante rade u Malom Lošinju, Nerezinama, Cresu i Martinšćici, s tim da će liječnici lošinjske ispostave Županijskog doma zdravlja ove sezone raditi pojačano. Naime, za rad u ambulanti u Nerezinama nije se uspjelo osigurati liječnika, pa će se u toj ambulanti izmjenjivati liječnici lošinjskog Doma zdravlja, koji će uz redovan rad u Malom Lošinju, dodatno službu obavljati u desetak kilometara udaljenim Nerezinama, gdje turistička ambulnata, kao i u ostalim mjestima radi dvokratno.

Inače, turističku ambulantu u Malom Lošinju i ove godine, treću godinu za redom, vodi prof. dr. sc. Zlatko Dembić, redovni profesor na fakultetu u Oslu, koji sjever u sezoni zamjeni toplim lošinjskim otočjem, a posebno ga veseli što, nakon predavanja, zananstvenog rada i rada sa studentima, tijekom turističke sezone ima priliku konkretno struku raditi s pacijentima. Uz to, kako nam je to jednom već istaknuo dr.sc. Dembić, ovo je prigoda da se i oduži svojoj zemlji, gdje se besplatno školovao i studirao.

Liječnik u mirovini, dr. Drago Maloševac, iz Zagreba, već četvrtu godinu vodi turističku ambulantu. Nakon Nerezina, Martinšćice, ove sezone, drugu godinu za redom, radi u Cresu. Ove sezone o zdravstvenoj sigurnosti u Martinšćici brigu vodi kirurg, dr. med. Đula Rušinović Sunara iz Splita, javnosti poznata u borbi za prava pacijenata.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

Kratice koje smo prikupili:

U sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska- Hrvatska započela je provedba projekta „Suradnja bez granica - Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“, koji je jedan od 42 odabrana projekta iz tog programa. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci jedan je od četiri partnera s hrvatske strane, a nositelj projekta tj. glavni korisnik je Zavod za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha.
Ostali partneri na projektu su: Zavod za zapošljavanje sjevernog Zadunavlja iz Szombathelya, Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz, Križevaca, Čakovca i Osijeka. Suradnik na projektu je Mađarsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Ukupan iznos proračuna je 189.272,22 EUR od čega Europska unija sufinancira 85%, a projekt će trajati do 31. ožujka 2011. godine.
Program se provodi u pograničnim županijama s obiju strana granica (s mađarske strane županije Zala, Somogy i Baranya, a na hrvatskoj strani Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.

Opći cilj projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ je razvijanje integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području kojim će se osigurati mogućnost za usporedbu sustava alata politike zapošljavanja.  Dugoročni je cilj Programa podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na intenzivnim društveno-gospodarskim vezama između dviju strana u pograničnom području te promicanje uspješnog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Tijekom projekta provest će se osam radionica akademije stručnjaka na različite teme u vezi zapošljavanja i politike zapošljavanja u prekograničnom području, konferencija o politici zapošljavanja te početna i završna konferencija projekta. Izradit će se četiri stručne studije o zapošljavanju u prekograničnom području, metodološki priručnik i priručnik s primjerima dobre prakse, te općeniti priručnik u kojem će se nalaziti opis projekta i skraćeni sadržaj sve četiri stručne studije i drugih rezultata projekta. Također, biti će izrađena zajednička dvojezična web stranica koja će služiti kao info-komunikacijska baza i na kojoj će se nalaziti dokumenti izrađeni tijekom projekta.
 
Ugovor o sufinanciranju potpisan je 19. travnja 2010. godine između glavnog korisnika: Zavoda za zapošljavanje južnog Zadunavlja i upraviteljskog tijela: mađarske Nacionalne razvojne agencije, nakon čega su se počele obavljati prve aktivnosti u projektu. Sredinom lipnja održana je Konferencija otvaranja u Pečuhu, te 1. radionica u Zalaegerszegu, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih ustanova partnera u projektu.  Tema te radionice bila je Uloga pakta za zapošljavanje u politici zapošljavanja na lokalnoj razini, te zapošljavanje civilnog društva u ruralnim područjima, odnosno, predstavljena su iskustva programa javnih radova u lokalnim sredinama tog dijela Mađarske.
Druga radionica održana je 30. lipnja u Harkanju u Republici Mađarskoj, s temom Mogućnosti obrazovanja i potpore u Južno Zadunavskom regionalnom zavodu za zapošljavanje, kao i o mogućnostima obrazovanja na tom području u drugim institucijama, te uslugama koje se nude u tom Zavodu za zapošljavanje vezano za traženje posla, prijave na evidenciju, povećanja mogućnosti za zaposlenje, i ostalim uslugama vezanim za tržište radne snage.
Sljedeća radionca održat će se koncem kolovoza u Zalaegerszegu u Republici Mađarskoj, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vinkovci radionica će se održati početkom prosinca, s temom Zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticaji i primjeri dobre prakse.
]]> 2010-07-08T08:50:55+00:00 http://otok-cres.info/hrvatska/hrvatska/mario-alilovi-osvojio-srebro-i-u-cestovnoj-utrci/ http://otok-cres.info/hrvatska/hrvatska/mario-alilovi-osvojio-srebro-i-u-cestovnoj-utrci/#When:07:06:56Z Sport

 Od samog početka utrke Mario je krenuo "na sve ili ništa" i otišao u solo bijeg, no uhvaćen je polovinom kruga.
Na najtežem usponu (11%) francuski natjecatelj je napravio razliku, koju su pokušali nadoknaditi Mario i danski biciklist, no to im nije uspjelo, pa se 5 km prije cilja Mario odvojio i solo prošao ciljnu crtu.

Pobijedio je Francuz Quentin Aubague,  s 1.min. 40 sek. prednosti ispred Marija, a treći je bio Danac Alan Schmidt s 2min.i 13sek. zaostatka za pobjednikom. Time je Mario ponovio uspjeh s prošlogodišnjeg SP u Bogognu u Italiji.

Izložba će biti popraćena nizom događanja i posebnih filatelističkih atrakcija i događanja od kojih ističemo :

• prvu svjetsku marku – “Black Penny” iz 1840. god.; prve marke na području Hrvatske 1850. god. ; Prve hrvatske marke –1918. -  1941.  -  1991.
• Poseban prijenos pošte tramvajem - Tramvajska pošta .
• Radionice za mlade i početnike u filateliji
• Škola filatelije : Kako i zašto skupljati marke ?
• Djeca crtaju marke
• Predavanje nbsp; Kako se izraditi izložak
• Poseban poštanski ured
• Prigodni poštanski žigovi.

Treba spomenuti da je ova izložba nastavak niza velikih filatelističkih izložbi u Hrvatskoj od kojih ističemo svjetsku izložbu JUFIZ III. održanu od 20. - 25. 5. 1956., zatim europsku regionalnu izložbu ALPEADRIAPHILA 2004, održanu 10. - 12. 9. 2004. i jubilarnunacionalnu filatelističku izložbu CROATICA 1907-2007 održanu od 8. do 12. 9. 2007. U posljednje vrijeme hrvatski filatelisti osvajaju na svjetskim i međunarodnim izložbama brojne medalje, a samo u 2009. čak 109 od zlatnih do brončanih. Sudjelovanje na izložbi CROATICA 2010 ZAGREB je kvalifikacija za sudjelovanje na međunarodnim izložbama u 2011. godini na svjetskoj izložbi PHILANIPPON 2011 u Japanu i INDIPEX 2011 u Indiji kao i za  europsku izložbu ALPE-ADRIA 2011 OPATIJA.

Više o hrvatskoj filateliji i izložbi na web stranici HFS-a  www.hfs-cpf.hr .

Mrski socijalizam, odnosno njegova najgora varijanta komunizam je za nama debelih dvadeset godina. Mrzili smo redove za šećer, ulje i kavu, proklinjali bonove, u mislima mitraljezirali komunističke vlastodršce, a istovremeno priželjkivali njihov dokoni način života kroz kapitalistički poredak. Sanjali smo kapitalizam, ljudi moji. I gledali na sat kad će doći.

Gastarbajteri su nas redovito prilikom dolaska ovamo kljukali pričama o tom bogatom zapadu, mamili čokoladicama "Milka" i gumenim bombonima... Uzdisali smo za njihovim mercedesima, "bemveima", kućerinama... Televizijska slika u boji nam je kroz razne "Dinastije" i "Dallase" mamila uzdahe ushita. Svakodnevno smo se u intimi dnevnog boravka šetali prostranim salonima prebogatog Blakea Carringtona i žene mu Kristle. A roditelji su nas hrabrili kako će vrag odnijeti i Tita i partiju, i mrsku nam Jugoslaviju, te ćemo jednom i mi doživjeti da postanemo dio toga prebogatog zapadnog svijeta, u kojemu će nam teći "med i mlijeko".

I dočekasmo i taj prevažni dan, u kojemu su nas naši političari uveli u taj dugosanjani svijet kapitalizma. 46 godina smo nestrpljivo iščekivali taj datum. A mnogi i pomriješe, ali ga ne dočekaše! I u krvi izvojevasmo taj svijet! I počeše se nizati godine naše pod kapitalističkom kapom, a mi promatrasmo kako džepovi postaju deblji samo onima koji su nas u taj svijet uveli. Zapravo, primijetismo da je istim onim ljudima koje smo mrzili 46 godina, sada još bolje, da izvrsno plivaju u tom kapitalističkom svijetu, te postaju sve deblji i masniji, zapravo prave neumjerene kapitalističke svinje.

Kad razmišljam o našoj povijesti, primjećujem upravo jednu frapantnu činjenicu, a ta je da mi na neki cilj uvijek stignemo sa zakašnjenjem, upravo u vrijeme kad je "gozba" završila, a na stolu ostale samo "mrvice".  Zbog toga što vječito kasnimo, smo i vječiti luzeri. Neću sada potkrepljujući izrečenu tvrdnju protresati hrvatsku povijest i navoditi primjere od "stoljeća sedmog", ali ću navesti jedan friški primjer kašnjenja, koji nam, duboko sam u to uvjeren, ništa dobrog ne donosi, a to je prekasni ulazak naše zemlje u EU. Zapravo donosi dobro samo ovim našim novokomponiranim i dobro ugojenim kapitalističkim svinjama!

Da malo razložim ovo što napisah. Znamo i ekonomski analitičari nas uče da kapitalistički svijet danas prožima najgora varijanta kapitalizma (ona neoliberalna kojoj smo se i mi priklonili), koja vidi samo profit (povucimo tu paralelu sa najgorom izvedenicom socijalizma tj. komunizmom koji smo prošli!). Taj neoliberalni kapitalizam danas preziru obični ljudi diljem svijeta, od Amerike do Europe. Ta vrsta kapitalističke svinje je u jad i bijedu bacila mnoštvo obitelji. Ona je kupila vodeće političare svih stranaka diljem svijeta, ta "svinja" hrani korupciju, potplaćuje, potkupljuje, cijedi, izrabljuje, ubija... Ništa joj nije sveto, od ničega ne preza. I nezasitna je. Gledajući našu bližu hrvatsku prošlost, čitajući o tolikim aferama u kojima se nađoše naši političari, razuman čovjek ne može, a da ne posumnja da ih ista ta "svinja" hrani svojim "salom i mašću". Jadni su takvi vođe svoga naroda koji su za malo "špeka i čvaraka" u stanju potpisati bilo što, učiniti bilo što! Na štetu vlastitog naroda i vlastitih ljudi!

I danas kad je EU- zajednica "mrsa od te svinje sita", kad joj prijeti raspad uslijed kapitalističkog neoliberalizma, kad euro puca po svim šavovima, mi dolazimo na gozbu, noseći darove "misirske". Noseći sve vrijedno što još imamo i što nam je preostalo. Noseći glavu naroda svoga, svoje povijesti, prolivene krvi, nacionalnog ponosa, na pladnju... Nemojte mi reći da ovo nije istina! Nemojte me vrijeđati! Nemojte mi o domoljublju ovoga puta! Jer ja jesam domoljub i dičim se time! I zato me i boli! ISTINA JE TO, SVAKODNEVNA NAŠA ISTINA! Ali nitko o tome ne piše! Istina kakvu nam serviraju mediji, je istina plaćena masno od te iste kapitalističke svinje, narode moj! Istina je to jedne nezasitne svinje u čijem se koritu nađosmo, a da toga ni svjesni nismo!

Debelo smo zakasnili sa samostalnošću, debelo smo zakasnili s EU projektom! Sad je kasno! Drugi su pojeli pečenje i omastili brke. Preostale su samo mrvice! Je li se vi nadate čemu boljemu? Kakav je vaš san danas? Kako danas živite? Je li to ono što su naši starci 46 godina sanjali?

Prijatelji moji dragi, postoji rješenje. KAPITALISTIČKE SVINJE NA DIJETU! ŠTO PRIJE TO BOLJE! Postoji li itko u ovoj Lijepoj Našoj da rečeno sprovede? Da kaže: BILO JE DOSTA PRASANJA!

PRVI DAN

Svečano otvorenje u nedelju 15. 08 otvorio se spektakularno i da drugačije, ispred Kaštela u Pazinu, vrlo prohladne istraske večeri galerijom Društva likovnih stvaratelja Pazina, koja je predstavila “7x7”, izložbu Davor Sanvincenti, dok je nakon toga usledilo svečano otvaranje Festivala intrigantnom instalacijom Davorke Tumpić "Uhvaćeni plijen". Instalacija koja je postavljena na samom ulazu u muzej Kaštela, u prvoj kamenoj prostoriji, u čijem centru se nazio jedan namešteni bračni krevet na sredini prostorije, koji simbolizira uhvaćeni pljen intimnosti i trenutnosti stvaranja vezanog za instalaciju, odnosno umjetnički izraz proizveden u jedinstveno iskustvo koje umjetniku omogućava ličnu interpretaciju stvarnosti, intimnosti i seksualnosti. Instalacija kao showcase u jednom vremenu globalizacije i otuđenja, osećajnosti i intimnosti, danas gotovo zanemarena i skoro zaboravljena katagorija.
Zatim je usledila prezentacija “BRAND BOOK-a 7DS “ beogradskog performera
Zorana Rajšića “7 dana“ početak performansa koji će se nastaviti svih sedam dana tokom festivala. Da bi zatim usledio centralni događaj večeri, projekcijom filma “Opsesija”Matije Debeljuha, kaotična priča o teskobnim ljubavnim i kompliciranim seksualnim odnosima, kao i frustracijama i strahovima koje ne isplivavaju odmah, ali su ipak tu. Film raspravlja o mogućnosti doživljavanja prave ljubavi, koja bi bila izbavljenje. U pitanju je zapravo video instalacija koja je već zapažena na nekim filmskim festivalima u Hrvatskoj ali je takođe jako dobro prihvaćena od strane likovnih teoretičara, zbog pretpostavljam izuzetne slikovnosti video materijala: kao spoja umjetničkog i eksperimentalnog videa ali i igranog filma. Film u potpunosti komunicira sa estetikom muzičkog videa, zbog cjelokupnog dizajna i fotografije, tako uz pažljivo birane stilske izražaje, svetla, boje, zvuka, kadriranja stvorile određenu sugestiju i zaključak o radnji filma. Iznad svega autor filma ispituje i vešto artikuliše vizuelnim aspektima filma kao osnovnog medija.
Za kraj večeri usledio je koncert i party na tvrđavi sa spektakularnim pogledom, koncertom gipsy swing jazz banda “HOT CLUB DE ISTRA“ .

DRUGI DAN

Drugi dan pazinskog Festivala Sedam dana stvaranja protekao je obećavajuće. Počeo je razgovorom i performansom Damira Čargonje Čarlija, koji su upotpunili rječani Sven Stilinović, Branko Cerovec i Tajči Čekada na diskusiju odnosno predavanju „Razgovori o direktnoj komunikaciji u umjetnosti“, nakon čega je usledio Čarlijev performans „Crveno crni političar”, u kome je Čarli u komunikaciji sa publikom nedvosmisleno pokazao crveno crnog političara simpatičnim ali nadasve ukusnim razgolićavanjem (odnosno sopstvenu obojenu stražnjicu). Usledila je cinična ali i duhovita poruka svim hrvatskim političarima. Cerovec, Sven, Čarli i Tajči Čakada su na diskusiji sa publikom raspravljali o moći performansa i energiji koja ostaje zauvek bez obzira na vlast, i zapravo o akciji u kome je komentiran raniji performans, gde su preko grafita na zidu kukastog krsta, zaljepili sliku Tita, na šta je samo obližnji Dom umirovljenika reagirao vrlo pozitivno. U pitanju je čuveni performans akcija koja je uspešno privukla pažnju svih čelnika političkih partija u Hrvatskoj i natjerala ih da pozitivno odreagiraju ili ne odreagiraju, što je naravno i osnovni cilj umjetničkog performansa. Dakle ako se učini umetnički ili kulturalni prestup u Hrvatskoj može se desiti da vam oduzmu pasoš. Ako učinite umjetnički prestup u Beogradu, može vam se desiti zovu vas na informativni razgovor. Ako učinite umjetnički prestup u Novom Sadu možda vas uhapse, u Sarajevu možete da nestanete, dok u Sloveniji dobijete stipendiju za inostranstvo. U Hrvatskoj umjetnički prestupi kroz akcije performanse ovog tipa najčešće prolaze bez ikakvih reakcija gdje je šutnja građanstva zapravo najveći neprijatelj.
Zatim je usledila modna revije umjetnice Tajči Čakade „Mrtva priroda“ u kome je umjetnica pokazala najnoviju modnu kolekciju napravljenu isključivo od prirodnih materijala, školjki, algi itd. Kolekcija je već dobro poznata hrvatskoj javnosti, jer je ova intrigantna umjetnica već imala prilike iznajmiti svoje kostime za potrebe snimanja video spotova i kazališnih predstava.
Drugi dio večeri usledio je sa prikazivanjem filma „Slobodna volja“ Željka Bobanovića-DON BOBO, eksperimentalnog filma video instalacije i razgovora sa Davidom Belasom, direktorom festivala Sedam dana stvaranja o tome šta je zapravo Slobodna volja. Film uz eksplicitne video prikaze različitih instalacija i pažljivo odabrane muzike, nedvosmisleno govori o slobodni volji koji su vezani za životne izbore i različita shvatanja. Takođe je veliku pažnju privukla izložba-akcija Volja Davida Belasa gde su crteži, grafike i izložbeni eksponati postavljeni na beton ispred publike.
Nakon filma usledio je koncert Marka Ritoša Ti (ni)si druderi, solo piano-cembalo-rhodes.  
(Radmila Đurica)

*po završetku festivala možete očekivati i galeriju slika kojom ćemo nastojati vizualno dočarati festival

Aktualna rasprava o proračunu Europske unije za narednu godinu neumitno, kao i sve rasprave kad se nauštrb suvereniteta pojedničih nacionalnih država pokušava učvrstiti europsko političko jedinstvo, daljnjim institucionalnim snaženjem zajedničkih funkcija države, dovela je do konfortacije kohezivnih snaga unutar Unije naspram onih koji  njoj vide samo nasilnu unifikaciju i , načelno, protive se svakom prijedlogu za učvršćivanje federalnih elemenata.

Tako se u raspravi o reformi proračuna Europske unije ponovno pojavila kontroverzna i nepopularna ideja - mogućnost uvođenja europskih poreza kojima bi se izravno financirao središnji proračun Europske unije. Inače, predviđena središnja zajednička blagajna za 2011. godinu (europski proračun), stajat će porezne obveznike EU-a 122,9 milijarde eura. Proračun ujedinjene Europe puni se s nekoliko stavki, a najizdašnija je stavka izravnih uplata država članica. Ta je kvota određena prema ekonomskoj snazi pojedinih država koje čine Uniju, tako da veći ukupni društveni proizvod ujedno znači i veća izdvajanja u zajedničku blagajnu. Premda, načelno, to i ne znači veća pojedinačna prava u zejedničkim europskim poslovima, zna se kako glasovi gospodarski najrazvijenijih zemalja, čije su ekonomije, ujedno i najrazvijenije, posbeno Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije, ipak, imaju veću težinu od glasova malih država. Koliko je tko važan najtransparentnije se vidi u prevladavanju  kriznih situacija, kao što je to bila, primjerice, svojedobna zajednička intervencija za spas eura u kojoj je, naravno, Njemačka, opet, najviše „potegla“. Manji dio zajedničkih prihoda članice ostvaruju od PDV-a. Zato se s pravom kaže da mali, osobito ako su nerazvijeni, bolje prolaze u zajedničkoj europskoj kući od velikih. Jer, bez obzira na njihove priloge, kroz različite programe potpora redovito više dobivaju nego daju. U tom kontekstu je zanimljivo je da bi Hrvatska, kada postane članica Europske unije, u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti nešto više od 600 milijuna eura, dok bi istodobno iz zajedničke blagajne mogla povući višestruko veći iznos.

Kad je o zajedničkim europskim financijama riječ, na djelu su centrifugalne i centripetalne sile. Prve predvodi Europska komisija koja nastoji osigurati vlastita sredstva koja bi osigurala veću autonomiju djelovanja. Predlaže se da se ta sredstva prikupljaju posebnim porezom, obveznim za sve porezne obveznike u zemljama članicama Europske unije. Prema riječima Janusza Lewandowskog, europskog povjerenika za EU proračun, novost je i u tome da bi se ta porezna osnovica u praksi realizirala izravnim uplatama u proračun EU-a.

Osim izravnih poreza, predviđa se i dodatno oporezivanje financijskih transakcija, uvođenje dodatnih trošarina na zračni prijevoz i većih trošarina na ispuštanje ugljičnog dioksida. Nasuprot njima, tu su i centripetalne sile koje ideju o europskim porezima ne primaju dobrohotno. Tako se, primjerice, Španjolska izjasnila za izravno oporezivanje, a prije nje to su učinile Poljska, Austrija i Belgija. S druge strane, veliki - Velika Britanija, Njemačka i Francuska izrijekom odbaciju ideje o dodatnom oporezivanju svojih građanja kako bi se izravno punio proračun Europske unije. Oni s razlogom tvrde da ubiranje poreza preduboko zadire u pitanje nacionalnog suvereniteta. A za takvo što, očito, nije pravo vrijeme.

U Lake Ciyu vas petkom očekuje različiti tematski program sa Go Go & trbušnim plesačicama, predivnim hostesama, poznatim folk izvođačima, karaoke & live vocal i još mnogo iznenađenja.

Do usijanja vas dovodi vrhunski DJ DAN sa starim i novim hitovima domaće i narodne glazbe, uz osnovni program svaki petak noćni klub Lake City bogato nagrađuje goste od strane sponzora.

Zato ljubitelji narodne glazbe i domaćih hitova svakog petka u Lake Cityu ćete se zabaviti na nešto drugačiji i zanimljiviji način što će vas dovesti do nezaboravnog provoda.

Program starta u 23 sata! PR Marko Info / rezervacija stola na br: 091. 722.75.41

Ljudi se prepoznaju, simpatiziraju i druže prema sasvim nepredvidljivim razložnostima. Druženja mogu prerasti u prijateljstva ili čak u ljubav. Uobičajeno, ljudski je komunicirati ali kreativna komunikacija zauzima vrh međuljudskih odnosa. Ostaviti ćemo sociolozima seciranje teme općenja među ljudima. Ovdje ćemo progovoriti o likovnom projektu kojeg je iznjedrilo SASVIM LJUDSKO upoznavanje pretvoreno u kreativno druženje.

Četiri autora upoznaju se, sprijateljuju i, iz razloga što su sva četvorica likovnjaci, kreću skladati ideju zajedničkog nastupa. Svatko od njih, bez povezane namjere ili zadane teme, na isto mjesto iznosi radove. Tako se dogodilo da je svatko od autora prinio djela koja se mogu svrstati u zajednički projekt a da je projekt spontano dobio temu: Sasvim ljudsko.

Krenimo redom:

Ivo Dejanović predstavlja slikarske radove. Radi se o svojevrsnom tematski povezanom triptihu. Radovi prikazuju tri različita tekstilna prekrivača / marame koje se elegantno opuštaju niz formate platna. Sva tri komada tekstila s gornje strane ulaze u područje slike kao da su prebačeni na moguću siluetu. Iluzija prostora naglašena je sjenama predmeta. Nadrealnu, mističnu atmosferu podcrtava nedefinirana pozadina te uporaba snažnog kolora. Kao da je predmet načas zaustavljen u prolazu kroz kadar. Realni objekt uklopljen je u nadrealnu okolinu. Iz formata izlaze i donji rubovi nacrtanog predmeta ili njegove sjene. Promatrač stječe impresiju filmskog isječka imaginarnog prostora.
Autor, slikarskim sredstvima, uspijeva postići dojam otpora površine izglačanog plemenitog tekstila, ovješenog u valovitim naborima preko nedefiniranog oblika. Rupci po šarama pripadaju ženskom asortimanu odjevnih predmeta pa se asocijacija usmjeruje na mogući tekstilom obgrljeni suptilni ženski torzo.

Saša Dejanović pažnju usmjeruje na lice. Lice je osnovna oznaka identiteta. Lice govori o unutarnjem stanju ili nosi željenu grimasu. To je dio tijela koji je neponovljivo osoban. Dio tijela koji nas označuje kao pojedinca.
Umjetnik motivima ne prikazuje ambijent u kojem bi se lica mogla nalaziti. On ih izrezuje, izolira. Svakom portretu dodaje brižljivo osmišljenu pozadinu. To je uvijek površina prekrivena, ponekad i snažnim, jednakomjernim kolorom. Na nekoliko radova obris lica moramo potražiti unutar odmjereno razrađene pozadine. Čini nam se kao da određeni tretman boje odgovara stanju motiva ili da određeni ton motivu pojačava izraz koji autor želi izgovoriti.
Moguća analiza, komentar, traži od nas odgovornost doticanja mnogih područja koje umjetnik svjesno ili nesvjesno apsolvira kako bi dobio rezultat koji nam podastire. On se ne zadovoljava prikazom oblikovnog stanja, već napor usmjeruje k preciznom oslikavanju karaktera ili psihičkog trenutka modela. Prikazati ljudsku dušu slikarskim tehnikama nije lagan pothvat. Kad se laća problematiziranja osobnog, Dejanović poznaje pravila tradicije, zna koja značenja od prikazivanja lika očekuje umjetnik, a koja promatrač. To su fizionomski te postularni identitet modela. Relacija percepcije je formalno opisiva odnosima između linija, tonova i kompozicije, no, ovdje je zagonetniji socijalni ili - još preciznije - intimni kontekst. Kroz radove se provlače prikriveni odnosi osobe i okoline. Očito je da je Saša Dejanović model doživio kao umjetnik istraživač, a manje kao interpretator oblika. Umjetnikovo promišljanje raščlanjuje konvencionalnu sliku stvari ili – preciznije - raščlanjuje pristup motivu. Umjetnik je motive doživio kao senzibilna osoba bez obzira na to je li ih vidio očima, prenosio sa fotografije ili osjetio nutrinom. Radovi su nastali na temelju portreta, no ovo nije izložba portreta. Pred nama je kolekcija stanja. Zbirka emocionalnih situacija modela doživljenih kroz prizmu autorovog doživljaja.

Dragan Karlo Došen, kao likovni ali ne samo likovni eksperimentator i istraživač, također se pridružuje temi ljudskosti. On predstavlja video rad. Od prvog kadra svjesni smo da ćemo prateći projekciju biti iznenađivani situacijama koje slijede. Konstanta koja se provlači kroz cijeli video rad je urbana situacija. Autor problematiziranje ambijenata i situacija, iako naoko pasivno u stvari predstavlja s nemalom dozom cinizma.
Niskobuđetni video uradak započinje problematiziranjem stanja i pozicije spomenika Ivanu Pl. Zajcu. Realistična metalna figura na udaru je izmeta golubova. Plavo nebo, monument važnom čovjeku, let ptice u plavetnilu, pojava tenora koji pjeva religioznu ariju završava dodavanjem oslonca – štapa za hodanje koji se odlično uklapa u prostor skulpture.
Drugi čin ovog video rada događa se na slijedećem gradskom trgu. Kip, postavljen u čast mljekarica koje su nosile mlijeko, autor preljeva - mlijekom. Tako se smisao skulpture udvaja, oživljava. No, pas koji ulazi u kadar i liže proliveno mlijeko sarkastično demistificira situaciju.
Slijedeću javnu gradsku skulpturu autor uzima na zub komentirajući ju doslovnom asocijacijom. Pored skulpture koja bi trebala simbolizirati morski val, autor postavlja surfera sa daskom. Čini nam se da čak i surfer sumnja u uvjerljivost i dojmljivost artističkog objekta.
Ista daska za jedrenje pojavljuje se i u dva kadra koji slijede. U jednom, uz reljef zaštitnika Rijeke, Sv. Vida autor izduženi oblik daske uspoređuje sa perom koji je svečeva atribucija. Slijedeći, posljednji kadar ovog video rada animira slučajnog prolaznika koji dasku za surfanje pronosi i naposljetku naslanja na okomite dijelove suvremenog mosta / spomenika.Dosjetljivost, sarkastičnost i određena neambicioznost osnovne su odlike Došenovog video rada. On, bez obzira na iskazano problematiziranje ne iskazuje stav. Autor započinje komentare tema a nama ostaje da ih nastavimo promišljati.

Goran Gromsky Skorup unutar ovog projekta predstavlja seriju fotografskih radova. Iako niz fotografija nije istoznačan niti po formatu niti po pristupu, mogu se odlično sastaviti u jedan iskaz. Radi se o fotografijama sa putovanja Tunisom. Autor nam, od izobilja radova želi prikazati dojam i atmosferu egzotične zemlje. Tako nam nudi vizualni opis najekstremnije situacije – pustinje i nekoliko portretnih fotografija na kojima je pored fizionomija na uvid ostavljen ambijent. Lica na fotografijama nose karakteristike tamošnjih domaćih ljudi raznih generacija, od lijepe mlade djevojke do muškog lica izboranog vremenom. Autor širi kadar pa bivamo upoznati sa karakterističnom odjećom i detaljima okoline u koju su akteri uronjeni.
Autor snažno doživljava pustinjske predjele radom snimljenim iz zraka. Struktura pješčanih formacija jednakomjerno je raspoređena na cijelom formatu. Prema gornjem dijelu fotografije perspektivno se oblici smanjuju. Nemamo točan dojam kolike bi pješčane nakupine mogle biti. Ne znamo da li se radi o mikro i makro kozmosu. Tek u pažljivijem čitanju uočavamo pri vrhu sitne figure ljudi a percepcija nam se ustaljuje u realnoj procjeni gabarita strukturirane površine.

Izložbu će, u nazočnosti autora, predstaviti Eugen Borkovsky. 

U promociju kninskoga turizma počelo se intenzivnije ulagati tek posljednjih nekoliko godina, a rezultati su već vidljivi jer u Zvonimirovu gradu sve je više stranih gostiju.

Rekordni broj turističkih noćenja, blizu deset tisuća, zabilježen je u Kninu prije dvije godine, no u kninskoj Turističkoj zajednici smatraju da bi realno mogli očekivati oko 20 tisuća noćenja godišnje.

- Najveća je prepreka u ostvarivanju boljih rezultata ograničen broj smještajnih kapaciteta jer imamo samo oko 150 kreveta. U prvih šest mjeseci ove godine broj dolazaka gostiju smanjen je za 15 posto, ali je zato zabilježeno šest posto više noćenja – kaže Ante Šimić, predsjednik Ureda TZ-a u Kninu.

Izgradnja novog hotela u Kninu najavljuje se već nekoliko godina. Knin je zasad turistima najzanimljiviji za jednodnevne izlete, a gostima, naročito strancima, Zvonimirov grad je već duže vrijeme najatraktivniji zbog lovnog i ribolovnog turizma te planinarenja.

Lovci iz Italije već tradicionalno dolaze na kninsko područje i odsjedaju u hotelu “Mihovil”, a Šimić najavljuje kako će kninski turistički radnici otići u Italiju na specijalizirani sajam lova i ribolova, kako bi svoje prednosti približili Talijanima, ali i gostima iz drugih europskih država.

Veliki broj gostiju zainteresiran je i za ribolov na Krki, među kojima je najviše Talijana, Španjolaca, Francuza i Rusa. Knin je ovoga proljeća bio domaćin Svjetskog prvenstva u lovu na pastrvu na Krki. Ovoga ljeta TZ Knin predstavio je kninski turizam gostima koji ljetuju u Pirovcu i Biogradu, a spremaju se napraviti prezentaciju i u Vodicama.

Bez mnogo riječi, dostojanstveno i ponosno, zahvaljujemo svima koji su zaslužni da ovaj, za nas, veliki dan, možemo proslaviti slobodni i u miru.

Prisjećajući ih se svakodnevno, a ne samo jedan dan u godini, iskazujemo im svoje iskreno poštovanje.

    Utrka je vožena u okolici grada Pordenonea, a osim vozača Sokol-Cestorada u pratnji trenera Mate Džalte, pozvana su još dva kluba iz Hrvatske : Fortica iz Šibenika i Stubaci iz Stubičkih Toplica.
Treneri ovih klubova su izbornik i pomoćnik izbornika mladih hrvatskih selekcija, a njihovi klubovi, uz vinkovački, ujedno i čine  okosnicu mlade nacionalne vrste.

    Dužina utrke od 77 km (10 krugova po 7,7km) i 80 vozača na startu te ravna staza i nekoliko prolaznih ciljeva obećavali su brzu  utrku i veliku borbu, što je i potvrdila prosječna brzina pobjednika od 41,5 km/h. Naši vozači su dobro vozili i  napadali, no svi pokušaji bijegova su uhvaćeni od jakih talijanskih ekipa, te je velika grupa došla kompaktna na završni sprint.

    Najuspješniji vinkovački a ujedni i hrvatski vozač bio je Filip Čengić, koji je osvojio jedan prolazni cilj. Iako je u finišu utrke držao odličnu 5.poziciju, u završnm sprintu su ga  izgurali talijanski vozači, te je završio kao 16. Zvonimir Jelinić bio je 18. (najbolje plasirani Hrvati), Bruno Maltar 44., a Luka Jovanović 66. Prva 4 mjesta osvojili su Talijani, a 5. i 6. bili su slovenski vozači.

    Ova utrka je bila veliko iskustvo za naše kadete, ali i odlična priprema za Čengića i Maltara, za nastup na najjačoj etapnoj utrci u Europi za kadete (Jugend-tour) 15.kolovoza u Austriji.

    Trener Tomislav Zadro je zadovoljan što su vozači slijedili njegove upute da ne uzimaju suviše rizika na ovako ravnoj, neselektivnoj utrci, kako ne bi reskirali pad i ozljedu ili uništenu opremu, što si klub poput našeg ne može priuštiti.

     U nedostatku utrka u Hrvatskoj, već slijedeći vikend očekuje ih borba s mađarskom konkurencijom na utrci Liget kupa u gradu Tamasi.